Međunarodne klasifikacije
COICOP – (Klasifikacija lične potrošnje po namjeni - Classification of individual consumption by purpose)
Klasifikacija lične potrošnje COICOP koristi se za praćenje podataka o potrošnji domaćinstva, za obračun indeksa potrošačkih cijena. Indeks potrošačkih cijena predstavlja indeks cijena koji je uporediv sa Harmonizovanim indeksom cijena EU. Koristi se kao mjera inflacije, za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja, za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe. U primjeni je od 2008.godine.
COFOG - (Klasifikacija funkcija države-vlade - Classification of the functions of government)
Klasifikacija funkcija države COFOG koristi se za obračun agregata državne potrošnje. Dizajnirana je tako da klasifikuje: tekuće transakcije (kao što su potrošnja, subvencije i tekući transferi), kapitalne izdatke ( formiranje kapitala i kapitalnih transfera) i nabavku finansijske imovine za Vladu i njene podsektore. Svrha klasifikacije funkcija je da pruži statističke podatke za razne analitičke svrhe i obradu u sistemu nacionalnih računa za pojedine vrste analiza .
ISCO 88 – (Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja -International Standard Classification of Occupations, 1988 version)
Međunarodna standardna klasifikacija zanimanja primjenjuje se u prikupljanju, analizi, objavljivanju i diseminaciji podataka službene statistike Crne Gore. Prema ovoj klasifikaciji, osobe su podijeljene po zanimanju kroz njihov odnos prema prošlom, sadašnjem i budućem poslu.
ISCED 97 – (Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja - International Standard Classification of Education, 1997 )
ISCED 1997 predstavlja standardne koncepte, definicije i klasifikacije. To je okvir za sastavljanje i prezentaciju nacionalne i međunarodne statistike obrazovanja i indikatora. Ova klasifikacija je osmišljena kao instrument pogodan za sakupljanje, sastavljanje i prezentiranje statističkih podataka o obrazovanju, kako unutar pojedinih zemalja tako i u inostranstvu. Tako se očekuje lakše poređenje statističkih podataka na međunarodnom nivou.
Nomenklatura zemalja (Geonomenclature )
Klasifikacija zemalja numeričke oznake na 3 polja zasnovana na Geonomenklaturi. Geonomenklatura se revidira na godišnjem nivou čije je sprovođenje uvijek 1. januara tekuće godine. Ovo je nomenklatura zemalja koja se koristi za statistiku spoljne trgovine u Evropskoj Uniji i statistike trgovine između država članica.
CN –( Kombinovana nomenklatura - Combined Nomenclature)
Kombinovana nomenklatura je klasifikacija roba unutar EU za potrebe statistike spoljne trgovine. Kombinovana nomenklatura se koristi u carinskom postupku pri tarifiranju proizvoda, pri statističkoj obradi i publikovanju podataka . Objavljuje se godišnje u “SL” i potpuno se oslanja na HS – Harmonizovani sistem naziva i šifarskih oznaka (Harmonised Commodity description and coding System 2007.). HS se revidira na svakih 5 godina, što znači da je zadnja klasifikacija od 2007.godine i sljedeca se očekuje 2012.godine. Ciljevi HS su da klasifikacija spoljne trgovine garantuje direktnu prepisku i da garantuje zemljama uporedivost statistike spoljne trgovine na međunarodnom nivou.
SITC rev 4 – (Standardna Međunarodna trgovinska klasifikacija - Standard International Trade Classification )
Analiza međunarodne trgovačke robe od strane zainteresovanih zemalja i međunarodnih organizacija. Zadnja primjena je od 2006.godine. Pokriva sve klasifikujuće robe osim zlata, novca u zlatu i tekući novac.
slika 1. Medjunarodni sistem klasifikacija
Kao sto se može i vidjeti na slikama (1) dat je prikaz podjele klasifikacija koje ukazuje na podjelu na svjetkom (I) ,evropskom(II) nivou.
Referentne klasifikacije su one ekonomske i socijalne klasifikacije koje su proizvod međunarodnih ugovora odobrenih od strane Ujedinjenih nacija - komisija za statistiku ili drugog nadležnog međuvladinog odbora, kao što je ILO , IMF , UNESCO-a , itd. u zavisnosti od predmeta oblasti.
Tako su referentne klasifikacije postigli široku primjenu i postale zvanični ugovor, odobravaju se i preporučuje kao smjernice za izradu klasifikacija. Primjer takve klasifikacije je Ujedinjenih nacija međunarodni standard Industrijskih klasifikacija svih ekonomskih aktivnosti, Revizija 3 (ISIC rev.3).Izvedene klasifikacije se zasnivaju na referentnim klasifikacijama. Često je prilagođena za upotrebu na nacionalnom ili multi-nacionalnom nivou. Primjer takve klasifikacije Evropske unije je NACE Rev. 1 koja se koristi i u Zavodu za statsistiku Crne Gore - MONSTAT.Vezane klasifikacije su one koje se djelimično odnose na referentne klasifikacije, ili koje su povezane sa naznakom klasifikacija na određenim nivoima strukture.
