Spoljna trgovina

Pravni osnov
Spoljna trgovina se sprovodi na osnovu Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl. list Crne Gore", br. 18/12 47/19), Sporazuma o međusobnoj saradnji  Uprave za statistiku i Uprave carina od 22.06.2004. godine ( Aneks II od 20.01.2009. godine); Carinskih zakona (Sl. RCG br. 7/2002, 38/2002, 72/2002,21/2003,29/2005,66/2006 i 21/2008) i Pravilnika o obliku, sadržaju, načinu podnošenja i popunjavanja carinske deklaracije i zbirne prijave (Sl. list RCG 03/2003 i 08/2007).

METODOLOŠKE OSNOVE

Cilj istraživanja
Statistika spoljne trgovine predstavlja bitan izvor podataka za nacionalne račune, bilans plaćanja i kratkoročne ekonomske analize. Ona je veoma značajna za praćenje konkurentnosti zemlje u cilju uspješnog vođenja ekonomskih politika, pripremi trgovinskih pregovora i monitoringa, kao i pripremu trgovinskih sporazuma. Na osnovu nje se utvrđuje: opšta ekonomska politika, razvoj trgovinske politike, analize tržišta za izvoznike i uvoznike, s ciljem da se definiše njihova komercijalna strategija, utvrđivanje materijalnih bilansa za strateške proizvode, s ciljem da se kontroliše tržište u oblasti poljoprivrede i energije itd.

Obuhvat istraživanja
Statistika robne razmjene sa inostranstvom obuhvata svu robu koja se izvozi iz Crne Gore, robu koja je uvezena iz inostranstva i koja je puštena u slobodni promet. Pod izvozom je uključena roba koja napušta statističku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledećim carinskim postupcima: izvoz, pasivno oplemenjivanje i ponovni izvoz koja je bila u postupku aktivnog oplemenjivanja i prerada robe pod carinskim nadzorom.
Pod uvozom obuhvata se sva roba koja ulazi na statističku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledećim carinskim postupcima: uvoz za slobodni promet, aktivno oplemenjivanje, ponovni uvoz i prerada robe pod carinskim nadzorom.

Izvori podataka
Glavni izvor podataka za statistiku spoljne trgovine su jedinstvene carinske deklaracije  o  izvozu i  uvozu roba.

Obaveza zaštite individualnih podataka
U statistici spoljne trgovine postoje dvije vrste povjerljivosti i to aktivna i pasivna povjerljivost podataka. Aktivnu povjerljivost imamo u slučaju kada statistički organi sami preduzimaju inicijativu da zaštite podatke, bilo zbog državnih, ili interesa pojedinačnih državnih subjekata. Pasivnu povjerljivost imamo u slučaju kada državni organi ili uvoznici/izvoznici zahtijevaju od statističkih organa da ne publikuju podatke koji bi mogli da prouzrokuju štetu po njih ili državne interese. U statistici spoljne trgovine Crne Gore koristi se pasivna povjerljivost podataka.
Više informacija o objavljenim podacima, metodologiji i saopštenjima možete naći u sekcijama ispod.

Podaci Metodologija Publikacije Metapodaci Kvalitet

.