| Kategorija: |
Multi - domenske statistike |
| Oblast: |
Informaciono društvo |
| Istraživanje / popis: |
Upotreba informaciono - komunikacionih tehnologija u domacinstvima i od strane pojedinaca |
Napomena: Ukoliko imate neko pitanje u vezi metapodataka, obratite se nadležnima u MONSTAT-u.
| 1. Kontakt podaci Vrh |
| 1.1. Nadležna organizacija: |
Uprava za statistiku Crne Gore - MONSTAT |
1.2. Nadležna organizaciona
jedinica: |
Odsjek statistike inovacija, potrošnje domaćinstva i istraživanje o IKT-u |
| 1.5. Adresa kontakta: |
IV Proleterske br. 2, 81000 Podgorica Crna Gora |
| 3. Prezentacija statističkih podataka Vrh |
| 3.1. Opis podataka: |
Osnovni cilj Istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i među pojedincima je prikupljanje informacija od lica o:
- pristupu i upotrebi Interneta od strane pojedinaca i domaćinstava,
- korišćenju Interneta za razne svrhe od strane pojedinaca i domaćinstava,
- IKT bezbjednost, sigurnost i povjerenje od strane pojedinaca i domaćinstava,
- IKT vještine i potrebe za IKT vještinama,
- barijere za korišćenje IKT, Interneta i drugih elektronskih mreža,
- pristup i upotreba Interneta u cilju dobijanja informacija i usluga od javnih administracija,
- pristup i korišćenje tehnologija koje omogućavaju povezivanje na Internet ili druge mreže sa bilo kog mjesta u bilo kom trenutku. |
3.2. Klasifikacije koje se koriste
u istraživanju / popisu: |
NUTS, ISCED 2011. |
3.3. Sektori obuhvaceni
istraživanjem / popisom: |
Nije relevantno. |
3.4. Statistički pojmovi koji
se javljaju u istraživanju /
popisu: |
Satelitska televizija je zajednički naziv za televizijske sisteme koji televizijske signale prenose pomoću telekomunikacijskih satelita. Izraz se obično koristi kako bi se ti sistemi razlikovali od zemaljske televizije gdje se signal prenosi preko predajnika na tlu, odnosno kablovske televizije gdje se signal prenosi preko kablova.
Kablovska televizija je zajednički naziv za televizijske sisteme koji televizijske signale prenose pomoću mreže bakarnih kablova.
Digitalna TV se odnosi na televiziju preko digitalnog signala. To je osnovna razlika u odnosu na prenos obične TV koji je preko analognog signala. Poboljšanje kvaliteta slike i pristup Internetu su neke od karakteristika koje karakterišu digitalnu TV.
GPRS standard za prenos podataka kod mobilne telefonije je prelaz ka 3G standardu. GPRS omogućava brži prenos podataka, u odnosu na klasični standard, ali ne toliko brz kao kod 3G.
Handheld computer - PDA (ručni računar) je računar koji se može koristiti dok se drži i čuva u maloj torbi, ili na primjer u džepu. Lični digitalni pomoćnici (PDA) su još jedan termin za ručne računare. PDA koristi olovku umjesto tastature. Neki PDA uređaji se takođe mogu koristiti za mobilnu telefoniju tj. ovi PDA uređaji se mogu koristiti za mobilni telefon kao i za ručni kompjuter.
Modem (dial-up pristup preko normalne telefonske linije) povezuje domaćinstva preko dial-upa putem analognog modema.
ISDN (dial-up pristup preko normalne telefonske linije) povezuje domaćinstva preko dial-up putem ISDN modema (Integrated Services Digital Network).
DSL (Digital Subscriber Line) je oznaka za tehnologiju koja transportuje podatke velikim brzinama (npr. jednakim ili veći od 144 kbit /s) preko postojeće bakarne mreže. DSL tehnologija je vrsta Internet veze koja je znatno brža od dial-up pristupa i zbog toga je označavamo kao širokopojasnu.
Važnije DSL tehnologije obuhvataju:
ADSL: Ovaj termin se koristi za DSL gdje se dodjeljuje veći propusni opseg za download od uploada (Asimmetric DSL).
SHDSL: Ista brzina downloada i uploada (Simmetric DSL).
Kablovski Internet: Ova tehnologija omogućava velike brzine pristupa Internetu preko mreže kablovske televizije ili preko kablovskih sistema. Kao i DSL tehnologija podaci se prenose preko postojeće bakarne mreže.
Treća generacija (3G) mobilnih tehnologija omogućava veće brzine pristupa u odnosu na GPRS.
Tablet je računar sa ekranom osjetljivim na dodir, npr. Apple, iPad, Touch Screen računari.
Brzina prenosa podataka preko mobilnog telefona je još uvijek ograničena, pri čemu je druga generacija (2G) mobilnih tehnologija, kao sto je GPRS (General Packet Radio Service), malog kapaciteta brzine u odnosu na 3G.
UMTS je treća generacija (3G) mobilnih tehnologija za mreže zasnovane na GSM standardu.
CDMA200 pripada 3G standardima mobilne tehnologije. Koristi CDMA kanalni pristup za slanje glasa, podataka i signalizacije podataka između mobilnih telefona i mobilnih sajtova.
HSDPA je komunikacioni protokol primijenjen u mobilnim mrežama treće genaracije kao dio HSPA familije komunikacionih protokola koji mrežama baziranim na UMTS tehnologiji omogućavaju povećanje brzine protoka podataka i mrežnih resursa.
GSM - Globalni Sistem za Mobilnu Komunikaciju je nakorišćeniji standard za mobilne telefone.
EDGE - cilj tehnologije je povećanje brzine prenosa i kapaciteta sistema i omogućavanje novih aplikacija. |
| 3.5. Statistička jedinica: |
(1) Domaćinstva u kojem postoji bar jedno lice starosti između 16 i 74 godine;
(2) Lica koja imaju između 16 i 74 godine starosti. |
| 3.6. Statistička populacija: |
Sva domaćinstva u Crnoj Gori koja imaju bar jedno lice starosti između 16 i 74 godine. |
| 3.7. Referentna oblast: |
Crna Gora |
| 3.8. Vremenska pokrivenost: |
Od 2011. godine. |
| 3.9. Osnovni (bazni) period: |
Nije relevantno. |
| 6. Institucionalno ovlašćenje Vrh |
6.1. Pravni akti i drugi
dogovori: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike (Sl.list Crne Gore br. 18/12 i 47/19) definisane su odredbe za prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka. Zakon pruža Upravi za statistiku jasno i široko pravno ovlašcenje da prikuplja i pristupa podacima potrebnim za sprovođenje Programa i Godišnjeg plana. Zakon daje prioritet upotrebi administrativnih podataka, kao i pravo pristupa individualnim podacima koji su rezultat istraživanja ostalih proizvođača zvanične statistike. Kao dopuna zakonskim odredbama, Uprava za statistiku je potpisala nekoliko memoranduma o saradnji sa imaocima administratvnih podataka. |
| 6.2. Dijeljenje podataka: |
Potpisani Sporazumi o saradnji sa proizvođačima zvanične statistike:
1. Upravom carina
2. Poreskom upravom
3. Ministarstvom finansija
4. Centralnom bankom Crne Gore
5. Trilateralni sporazum (MONSTAT, Min.fnansija i CBCG)
Međunarodne institucije:
1. EUROSTAT
2. UN organizacije
3. MMF
4. Svjetska banka |
| 7. Povjerljivost statističkih podataka Vrh |
| 7.1. Povjerljivost - politika: |
članovi 53-60 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) daju okvir za zaštitu, korišcenje i prenos povjerljivih podataka. MONSTAT je izradio dva sveobuhvatna Pravilnika koji pokrivaju procedure za zaštitu ličnih podatka, kao i vođenje pojedinačnih evidencija. U cilju realizacije zakonskog okvira o funkcionisanju bezbjednosnog sistema i statističke povjerljivosti usvojen je Pravilnik o čuvanju statističkih podatka kojim se uređuje način, vrijeme, tehnički uslovi i organizacija čuvanja statističkih podataka, radi sprečavanja njihovog uništavanja, otuđivanja i neovlašćenog korišćenja, kao i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podataka kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podataka.
članom 59 pristup povjerljivim podacima zvanične statistike ograničen je na lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike i do stepena u kojem su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanične statistike. Lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike dužna su da potpišu Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti.
Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike je u skladu sa Regulativom 223/2009 i Regulativom (EU) 2015/759 od 29. aprila 2015. godine koje regulišu i odredbe povjerljivosti.
Vlada Crne Gore je usvojila Izjavu o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku Crne Gore (Commitment of Confidence). |
7.2. Povjerljivost - tretman
podataka: |
Podaci se publikuju kao agregirani najniže na nivou opštine. Pravila pristupa mikro podacima definisana su članovima 58 i 59 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore. |
| 8. Pravila diseminacije Vrh |
8.1. Kalendar objavljivanja
podataka: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) se propisuje da proizvođači zvanične statistike pripremaju, ažuriraju i objavljuju Kalendar objavljivanja statističkih podataka. Objavljuje se na internet stranici Uprave za statistiku najkasnije do 20. decembra za narednu godinu, za sve proizvođače zvanične statistike koji uključuje datume objavljivanja statističkih podataka. Svaka promjena u datumu objavljivanja u Kalendaru objavljuje se unaprijed u skladu sa Procedurom o neplaniranim revizijama. |
8.2. Pristup kalendaru
(link ili referenca): |
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=12&pageid=12 |
| 8.3. Korisnički pristup: |
Opšti cilj proizvođača zvanične statistike jeste zadovoljenje potreba svojih korisnika i da na razumljiv način učini dostupnim svim korisnicima statističke podatke u isto vrijeme i pod istim uslovima. Uprava za statistiku je u obavezi da proizvodi i vrši diseminaciju zvanične statistike na objektivan, transparentan i profesionalan način, tako da svi korisnici budu ravnopravno tretirani. |
| 10. Dostupnost i jasnoca Vrh |
| 10.1. Štampana izdanja: |
Saopštenja se objavljuju jednom godišnje i dostupna su na web sajtu na linku: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=1848&pageid=162 |
| 10.2. Publikacije: |
Uprava za statistiku objavljuje sljedeće redovne publikacije:
1. Statistički Godišnjak,
2. Crna Gora u brojkama.
Sve publikacije koje objavljuje Uprava za statistiku dostupne su na sljedećem linku:
http://monstat.org/cg/publikacije.php |
| 10.3. Onlajn baza podataka: |
Nije dostupno. |
| 10.4. Pristup mikro-podacima: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) regulisana su pravila pod kojim spoljni korisnici mogu dobiti pristup individualnim podacima za potrebe istraživanja. članom 58 definisane su vrste naučnih i istraživackih organizacija koje mogu dobiti takve podatke. Davanje individualnih podatka bez identifikatora moguće je isključivo na pisani zahtjev naučno-istraživackih ustanova, u svrhu obavljanja naučno-istraživacke djelatnosti, kao i međunarodnih statističkih organizacija i proizvođača statistike iz drugih država. Istraživacki subjekt potpisuje Ugovor sa Upravom za statistiku, kao i Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Proizvođači zvanične statistike vode posebnu evidenciju o korisnicima i o svrsi za koju su statistički podaci dati na korišcenje. |
| 10.5. Drugo: |
Nije dostupno. |
10.6. Dokumentacija o
metodologiji: |
Za realizaciju istraživanja se koristi metodologija Eurostata Methodological manual for statistics on the Information Society i regulativa Regulation (EU) No 2019/1700 |
10.7. Dokumentacija o
kvalitetu: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) definisana je posvećenost kvalitetu, kojom se obezbjeđuje da proizvođači zvanične statistike u Crnoj Gori rade i sarađuju u skladu sa međunarodnim principima kvaliteta statističkog sistema.
U skladu sa Deklaracijom kvaliteta ESS, članom 338 Ugovora o funkcionisanju EU, Regulativom 759/2015 i 223/2009 i Kodeksom prakse Evropske statistike usvojena su sljedeća dokumenta:
1. Strategija kvaliteta Uprave za statistiku
2. Vodič za implementaciju Strategije kvaliteta u Upravi za statistiku;
3. Implementacioni plan |
| 11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka Vrh |
| 11.1. Obezbjeđivanje kvaliteta: |
Uprava za statistiku se opredijelila za implementaciju elemenata TQM (Total quality management) modela koji podstiče razvoj i unapređenje funkcionisanja:
- institucije,
- proizvodnje rezultata zvanične statistike i
- pojedinca.
U srednjem roku Uprava za statistiku se opredijelila za implementaciju TQM modela kroz sljedeće ciljeve:
1. Stroga posvećenost korisnicima i ostalim zainteresovanim stranama,
2. Kvalitetni statistički procesi i proizvodi,
3. Profesionalna orijentacija zaposlenih,
4. Stalna unapređenja,
5. Smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica. |
| 11.2. Procjena kvaliteta: |
Nije dostupno. |
| 12. Značaj statističkih podataka Vrh |
| 12.1. Potrebe korisnika: |
Međunarodni korisnici:
- Eurostat;
- Svjetska banka;
- UN organizacije;
- Međunarodni monetarni fond.
Nacionalni korisnici:
-Ministarstva i drugi organi javne uprave;
-Lokalne samouprave i drugi organi lokalne uprave;
-Centralna banka;
-Nevladine organizacije;
-Studenti;
-Istraživači;
-Mediji. |
| 12.2. Zadovoljstvo korisnika: |
Uprava za statistiku je usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom, Vodič za implementaciju Strategije upravljanja kvalitetom, kao i Implementacioni plan za sprovođenje politike kvaliteta.
U cilju mjerenja stepena do kojeg ispunjava svoje obaveze prema korisnicima i u sklopu nove politike kvaliteta, Uprava za statistiku je sprovela istraživanje o zadovoljstvu korisnika.
Rezultati istraživanja dostupni su na web stranici Uprave za statistiku, link: http://monstat.org/userfiles/file/KVALITET/2020/2_%20Izvjestaj%20o%20zadovoljstvu%20korisnika.pdf |
| 12.3. Potpunost podataka: |
Podaci koji se prikupljaju ovim istraživanjem odredjeni su metodologijom istraživanja koja je definisana uredbama EU-a i metodološkim standardima Eurostata koji se odnose na IKT istraživanje. |
| 13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka Vrh |
| 13.1. Opšta procjena: |
Rezultati iz IKT istraživanja se dobijaju na bazi uzorka i podložni su uobičajenim vrstama grešaka u vezi sa tehnikama uzorkovanja i intervjuima. Greške su: greške uzorkovanja, neuzoračke greške, greške mjerenja, procesuiranja i neodaziva. |
| 13.2. Greška uzorka: |
Uzoračke greške su izazvane posmatranjem uzorka kao dijela populacije. Veličina uzoračke greške može da se kontroliše preko veličine uzorka i dizajna uzorka. Za neke manje domene (nivoe ili grupe podataka) koje imaju nedovoljan broj jedinica u uzorku, velike uzoračke greške dovode do nepouzdanih rezultata. |
| 13.3. Ne-uzorkovana greška: |
Neuzoračke greške: prekomjernog obuhvata (over-coverage), nedovoljnog obuhvata (under-coverage), greške mjerenja i obrade, editovanja i imputacije podataka, neodaziva. |
| 14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja podataka Vrh |
| 14.1. Pravovremenost: |
Konačni podaci se objavljuju 7 mjeseci nakon završenog referentnog perioda. Pravovremenost konačnih podataka: T + 7 mjeseci nakon završenog referentnog perioda. Podaci se publikuju prema Kalendaru objavljivanja statističkih podataka (7 mjeseci nakon završenog referentnog perioda). |
| 14.2. Tačnost: |
Indikator tačnosti predstavlja vremensku razliku između stvarne objave podataka i planirane objave podataka. Rokovi za objavljivanje rezultata ovog istraživanja su definisani u Kalendaru objavljivanja statističkih podataka i ti rokovi za publikovanje saopštenja se poštuju. Indikator TP3 (tačnost) je 0, tj. nema razlike između planirane i stvarne objave, što znači da su podaci objavljeni u skladu sa Kalendarom objave podataka. |
| 15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka Vrh |
| 15.1. Geografska uporedivost: |
Podaci na nivou Crne Gore su uporedivi sa podacima zemalja koje sprovode Istraživanje o upotrebi IKT prema metodologiji Eurostata u skladu sa Regulativom (EU) br. 2019/1700 i regulativama Evropske komisije koje se mijenjaju u zavisnosti od godine istraživanja. |
| 15.2. Vremenska uporedivost: |
Podaci o upotrebi IKT istraživanja u domaćinstvima i od strane pojedinaca su uporedivi u periodu od 2011. do 2021. godine. |
| 15.3. Domen usklađenosti: |
Nije dostupno. |
| 15.4. Interna usklađenost: |
Nije dostupno. |
| 17. Revizija statističkih podataka Vrh |
| 17.1. Politika revizije: |
Uprava za statistiku je usvojila politiku revizije i ista je dostupna na web sajtu: http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1493&pageid=1493 |
| 17.2. Praksa revizije: |
Objavljeni podaci se smatraju konačnim osim u slučaju metodoloških promjena i uvođenja novih klasifikacija, uslijed čega podliježu reviziji. |
| 18. Obrada statističkih podataka Vrh |
| 18.1. Izvor podataka: |
Istraživanje o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u domaćinstvima i od strane pojedinaca je bazirano na uzorku. Istraživanje se sprovodi na stratifikovanom dvoetapnom uzorku. Uzorak je na godišnjem nivou 1 800 domaćinstava i 1 800 lica. |
18.2. Učestalost (frekvencija)
prikupljanja podataka: |
Godišnja. |
| 18.3. Prikupljanje podataka: |
Anketno istraživanje ? intervju licem u lice, gdje anketari koriste računar/tablet (CAPI metod prikupljanja podataka). |
18.6 Prilagođavanje
podataka: |
Istraživanje se radi u skladu sa metodologijom Eurostata i u skladu je sa međunarodnim standardima. što se tiče prilagođavanja nacionalnim potrebama, ne postoji nikakvo usklađivanje, jer se iz ovog istraživanja dobija širok spektar odgovora i podataka koji zadovoljavaju i nacionalne interese. |
