Registarski popis stanovništva, stanova i domaćinstva 2021. godina

Opis metoda

Registarski Popis stanovništva predstavlja metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.

Metod je preporučen od strane EU i u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine.

Testiranje mogućnosti registarskog popisa stanovništva, stanova i domaćinstava u Crnoj Gori u 2021. godini

Vlada Crne Gore je krajem 2015. godine usvojila Informaciju o značaju i upotrebi administrativnih izvora u statističkim procesima sa posebnim osvrtom na popis, a februara 2018. godine, je usvojila drugu informaciju o pripremi popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine sa predlogom mjera za unapređenje koja daje jasnu sliku o trenutnom stanju i koje preduslove treba da ispune uključene institucije da bi se sproveo registarski Popis stanovništva.

Zaključcima Vlade 07-651 od 1. marta 2018. godine definisani su sljedeći glavni preduslovi koje treba ispuniti:

  • Izrada Adresnog registra sa georeferenciranim adresama,
  • Izmjene i dopune zakonodavstva za pružanje prava pristupa Upravi za statistiku svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima,
  • Usvojene su izmjene Zakona o zvaničnoj statistici i zvaničnom statističkom sistemu ("Službeni list Crne Gore", br. 018/12 od 30.03.2012, 047/19 od 12.08.2019).
  • Pokrenute su izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, kako bi se Upravi za statistiku obezbjedilo pravo pristupa svim administrativnim izvorima podataka sa identifikatorima. Zakoni još uvijek nijesu usvojeni.

Kada je u pitanju adresni registar, Uprava za nekretnine testira softversko rješenje koje bi se koristilo u realizaciji ove aktivnosti. Lokalne samouprave biće u obavezi, uz pomoć Uprave za nekretnine, da izvrše unos podataka. Raspoloživost kadrovske strukture i hardverske opremljenosti u lokalnim samoupravama će u velikoj mjeri uticati na brzinu implementacije Adresnog registra, a svakako treba imati u vidu situaciju izazvanu COVID-om.

Kroz saradnju sa UNDP-om, u okviru projekta „Towards more efficient use of administrative data  Analysis of administrative registers in Montenegro“, analizirana je mogućnost korišćenja administrativnih izvora podataka za proizvodnju zvanične statistike u Crnoj Gori, uključujući i one registre koji bi predstavljali izvor podataka za Popis stanonvištva. Zaključci analize urađene od strane međunarodnog i lokalnih eksperata su da postoji dobra osnova za proizvodnju podataka iz administrativnih registara, ali da je neophodno da se ažuriraju određene varijable/polja u jednom broju registara, kao i da se u saradnji sa MONSTAT-om uključe nove varijable u već postojećim bazama podataka drugih državnih institucija.

Ključni izazov

Kao ključni izazov za realizaciju registarskog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, jeste nepostojanje registra kućnih brojeva i adresa (adresnog registra) koji je u nadležnosti Uprave za katastar i državne imovine i 24 jedinice lokalne samouprave.

Važna dokumenta:

.