Kategorija: | Ekonomske statistike |
Oblast: | Spoljna trgovina |
Istraživanje / popis: | Robna razmjena sa inostranstvom |
Napomena: Ukoliko imate neko pitanje u vezi metapodataka, obratite se nadležnima u MONSTAT-u.
1. Kontakt podaci Vrh | |
1.1. Nadležna organizacija: | Uprava za statistiku Crne Gore - MONSTAT |
1.2. Nadležna organizaciona jedinica: |
Odsjek za statistiku cijena i spoljne trgovine |
1.5. Adresa kontakta: | IV Proleterske br. 2, 81000 Podgorica Crna Gora |
2. Podaci o ažuriranju metapodataka Vrh | |
2.1. Datum poslednje potvrde validnosti: |
|
2.2. Datum poslednje diseminacije: |
29/12/2023 |
2.3. Datum poslednjeg ažuriranja: |
Decembar 2023 |
3. Prezentacija statističkih podataka Vrh | |
3.1. Opis podataka: | Cilj statistike spoljne trgovine je praćenje robne razmjene sa inostranstvom. Evidentiraju se i dokumentuju sva fizička premještanja robe, odnosno sve robe koje ulaze na ili napuštaju teritoriju Crne Gore. Ova statistika je važan izvor podataka za nacionalne račune, za statistiku bilansa plaćanja i kratkoročne ekonomske analize. Ona je značajna za praćenje konkurentnosti zemlje ili određenih regiona u cilju uspješnog vodenja ekonomskih politika, pripremi trgovinskih pregovora i monitoringa, kao i u primjeni trgovinskih sporazuma. Na osnovu nje se utvrđuje: opšta ekonomska politika, razvoj trgovinske politike, tržišne analize za izvoznike i uvoznike, s ciljem da se definiše njihova komercijalna strategija, utvrđivanje materijalnih bilansa za strateške proizvode, s ciljem da se kontroliše tržište u oblasti poljoprivrede i energije. |
3.2. Klasifikacije koje se koriste u istraživanju / popisu: |
U okviru statistike spoljne trgovine u upotrebi su klasifikacije za proizvode i klasifikacija zemlja. Za klasifikaciju velikog broja raznovrsnih proizvoda odnosno roba koriste se sledeće klasifikacije: Kombinovana Nomenklatura, Harmonizovani sistem opisa i šifrovanja proizvoda, Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija rev.4 i Klasifikacija siroke ekonomske kategorije. Kombinovana Nomeklatura (CN-8) predstavlja carinsku i statisticku klasifikaciju proizvoda/ roba koja omogucuje prikazivanje najdetaljnih podataka robne razmjene sa inostranstvom. Sadrzi oko 10 000 šifara. Ova klasifikacija predstavlja evropsku carinsku nomenklaturu za potrebe razmjene roba koju je usvojila Evropska unija 1989.godine. Carinska tarifa Crne Gore ili Kombinovana Nomenklatura je potpuno uskladjena sa CN EU.Tarifne oznake CN do nivoa 6 zasnivaju se na Harmonizovanom sistemu opisa i sifrovanja proizvoda 2012, dok sedmo i osmo mjesto oznacavaju tarifne podbrojeve iz CN. CN se azurira svake godine kako bi se zadovoljile potrebe tehnoloskog razvoja i promjena u spoljnotrgovinskim tokovima. Harmonizovani sistem opisa i sifrovanja proizvoda 2012 (HS) predstavlja nomenklaturu koja se koristi zbog potrebe da se na podrucju spoljnotrgovinske razmjene stvori jedinstvena, harmonizovana nomeklatura, klasifikacija koju ce koristiti svi ucesnici u spoljnotrovinskoj razmjeni. Harmonizovani sistem sadrzi 21 odjeljak, 97 poglavlja, 1221 tarifnih brojeva i 5052 tarifnih stavova. Azurira se svake 5-e godine. Standardna medjunarodna trgovinska klasifikacija rev. 4 (SITC) predstavlja klasifikaciju roba koju su usvojile Ujedinjene nacije i sluzi za analize medjunarodne trgovine. SITC rev.4 sadrzi 10 sektora, 67 odjseka, 262 grupe, 1023 podgrupe i 2970 pozicije. Klasifikacija siroke ekonomske kategorije predstavlja klasifikaciju koja služi da bi se sumirali podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni po velikim ekonomskim grupama proizvoda. Sluzi kao sredstvo konverzije podataka prikupljenih po SITC u kategorije krajnje namjene proizvoda za potrebe sistema nacionalnih racuna: kapitalni proizvodi, intermedijalni proizvodi i proizvodi za potrosnju. BEC ima 19 osnovnih kategorija koje se mogu agregirati u tri navedene grupe roba, sto omogucava da se statistika spoljne trgovine razmatra zajedno sa ostalim ekonomskim statistikama. Za odredjivanja zemalja koristi se nomenklatura zemalja koja je uskladjena sa ISO 3166. |
3.3. Sektori obuhvaceni istraživanjem / popisom: |
|
3.4. Statistički pojmovi koji se javljaju u istraživanju / popisu: |
Carinska deklaracija je dokument pomoću kojeg lice zahtjeva da se roba stavi u neki od carinskih postupaka na propisani način i u propisanom obliku. Sadrži komplet od 8 listova. Carinska tarifa je sistematizovan pregled robe po tarifnim oznakama, tarifnim brojevima i nazivu (naimenovanju) robe. Pod carinskim postupkom se podrazumijeva stavljanje robe u slobodni promet, postupak tranzita robe, postupak carinskog skladištenja, postupak oplemenjivanja u CG (aktivno oplemenjivanje), postupak obrade pod carinskim nadzorom, postupak privremenog uvoza, postupak oplemenjivanja van CG (pasivno oplemenjivanje). Iskazuje se kao četvorocifrena šifra gdje prva dvocifrena šifra označava deklarisani (traženi) carinski postupak, dok druga dvocifrena šifra označava prethodni postupak, tj. postupak u kojem je roba bila prije deklarisanog, ukoliko ga nije bili upisuje se 00 (dvije nule). |
3.5. Statistička jedinica: | Jedinica posmatranja u statistici robne razmjene sa inostranstvom je svaka robna isporuka koja se obavlja kroz izvoz i uvoz roba. |
3.6. Statistička populacija: | Statistika robne razmjene sa inostranstvom obuhvata svu robu koja se izvozi iz Crne Gore, robu koja je uvezena iz inostranstva i koja je puštena u slobodni promet. Pod izvozom je uključena roba koja napušta statističku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledećim carinskim postupcima: izvoz, pasivno oplemenjivanje i ponovni izvoz koja je bila u postupku aktivnog oplemenjivanja i prerada robe pod carinskim nadzorom. Pod uvozom obuhvata se sva roba koja ulazi na statističku teritoriju Crne Gore u skladu sa sledećim carinskim postupcima: uvoz za slobodni promet, aktivno oplemenjivanje, ponovni uvoz i prerada robe pod carinskim nadzorom. |
3.7. Referentna oblast: | Crna Gora |
3.8. Vremenska pokrivenost: | Podaci su dostupni od 2005. godine. |
3.9. Osnovni (bazni) period: | Bazni period pri izradi indeksa je prethodna godina. |
4. Mjerna jedinica Vrh | |
Vrijednost robne razmjene sa inostranstvom je prikazana u Eurima. Neto količina i količina u dopunskoj jedinici, koja je definisana u carinskoj tarifi (npr. m2, litri, komadi i slično), predstavljaju jedinice mjere u statistici robne razmjene sa inostranstvom. |
5. Referentni period Vrh | |
Referetni period u statistici spoljne trgovine je kalendarski mjesec u kom se vrši uvoz ili izvoz robe. Vremenom posmatranja se smatra kad je izvoz odnosno uvoz obavljen u trenutku izvršenja carinskih obaveza tj. kad je izvršeno carinjenje robe i kad je prolaz robe preko carinske granice slobodan. Kumulativni ili godišnji podaci koji se prikazuju formiraju se agregiranjem mjesečnih podatka. |
6. Institucionalno ovlašćenje Vrh | |
6.1. Pravni akti i drugi dogovori: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike (Sl.list Crne Gore br. 18/12 i 47/19) definisane su odredbe za prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka. Zakon pruža Upravi za statistiku pravno ovlašćenje da prikuplja i pristupa podacima potrebnim za sprovođenje Programa i Godišnjeg plana. Zakon daje prioritet upotrebi administrativnih podataka, kao i pravo pristupa individualnim podacima koji su rezultat istraživanja ostalih proizvođača zvanične statistike. Kao dopuna zakonskim odredbama, Uprava za statistiku je potpisala više memoranduma o saradnji sa imaocima administratvnih podataka. |
6.2. Dijeljenje podataka: | Potpisani Sporazumi o saradnji sa proizvodacima zvanicne statistike: 1. Upravom prihoda i carina 2. Poreskom upravom 3. Ministarstvom finansija 4. Centralnom bankom Crne Gore 5. Trilateralni sporazum (MONSTAT, Min.fnansija i CBCG) Medunarodne institucije: 1. EUROSTAT 2. UN organizacije 3. MMF 4. Svjetska banka |
7. Povjerljivost statističkih podataka Vrh | |
7.1. Povjerljivost - politika: | članovi 53-60 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) daju okvir za zaštitu, korišćenje i prenos povjerljivih podataka. Uprava za statitistiku je izradila dva sveobuhvatna Pravilnika koji pokrivaju procedure za zaštitu ličnih podatka, kao i vođenje pojedinačnih evidencija. U cilju realizacije zakonskog okvira o funkcionisanju bezbjednosnog sistema i statističke povjerljivosti usvojen je Pravilnik o čuvanju statističkih podatka kojim se uređuje način, vrijeme, tehnički uslovi i organizacija čuvanja statističkih podataka, radi sprečavanja njihovog uništavanja, otuđivanja i neovlašcenog korišćenja, kao i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podataka kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podatka. članom 59 pristup povjerljivim podacima zvanične statistike ograničen je na lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike i do stepena u kojem su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanične statistike. Lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike dužna su da potpišu Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike je u skladu sa Regulativom 223/2009 i Regulativom (EU) 2015/759 od 29. aprila 2015. godine koje regulišu i odredbe povjerljivosti. Vlada Crne Gore je usvojila Izjavu o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku Crne Gore (Commitment of Confidence). |
7.2. Povjerljivost - tretman podataka: |
Povjerljivost podataka statistike spoljne trgovine je garantovana Zakonom o zvanicnoj statistici Crne Gore. Podaci su povjerljivi kada omogucavaju direktnu ili indirektnu identifikaciju privrednih subjekata. U statistici spoljne trgovine postoje dvije vrste povjerljivosti i to aktivna i pasivna povjerljivost podataka. Aktivnu povjerljivost imamo u slučaju kada statistički organi sami preduzimaju inicijativu da zaštite podatke, bilo zbog državnih, ili interesa pojedinačnih državnih subjekata. Pasivnu povjerljivost imamo u slučaju kada državni organi ili uvoznici/izvoznici zahtijevaju od statističkih organa da ne publikuju podatke koji bi mogli da prouzrokuju štetu po njih ili državne interese. U statistici spoljne trgovine Crne Gore koristi se pasivna povjerljivost podataka. Carinske dekleracije i druga dokumenta koja sadrže informacije o pojedinacnim transakcijama kao i o pojedinacnim uvoznicima/izvoznicima se smatraju povjerljivim. |
8. Pravila diseminacije Vrh | |
8.1. Kalendar objavljivanja podataka: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) se propisuje da proizvodaci zvanične statistike pripremaju, ažuriraju i objavljuju Kalendar objavljivanja statistickih podataka. Objavljuje se na internet stranici Uprave za statistiku najkasnije do 20. decembra za narednu godinu, za sve proizvođače zvanične statistike koji uključuje datume objavljivanja statističkih podataka. Svaka promjena u datumu objavljivanja u Kalendaru objavljuje se unaprijed u skladu sa Procedurom o neplaniranim revizijama. |
8.2. Pristup kalendaru (link ili referenca): |
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=12&pageid=12 |
8.3. Korisnički pristup: | Opšti cilj proizvođača zvanične statistike jeste zadovoljenje potreba svojih korisnika i da na razumljiv način učini dostupnim svim korisnicima statističke podatke u isto vrijeme i pod istim uslovima. Uprava za statistiku je u obavezi da proizvodi i vrši diseminaciju zvanične statistike na objektivan, transparentan i profesionalan način, tako da svi korisnici budu ravnopravno tretirani. |
9. Učestalost (frekvencija) diseminacije Vrh | |
Frekvencija disiminacije podataka je mjesečna i godišnja. |
10. Dostupnost i jasnoca Vrh | |
10.1. Štampana izdanja: | Izdanja koja sadrze podatke o statistici spoljne trgovine su mjesecno saopštenje (Spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore) i godišnje saopštenje (Spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore). |
10.2. Publikacije: | Uprava za statistiku objavljuje sljedece redovne publikacije: Statisticki Godišnjak, Crna Gora u brojkama, Mjesecni statistički pregled. Pored navedenih redovnih, Uprava za statistiku objavljuje i vanredne publikacije. Neke od najznačanijih vanrednih publikacija su sljedeće: žene i muškarci u Crnoj Gori, Najcešce korišćeni statistički podaci. Sve publikacije koje objavljuje Uprava za statistiku dostupne su na sljedecem linku: http://monstat.org/cg/publikacije.php |
10.3. Onlajn baza podataka: | Podaci spoljnotrgovinske robne razmjene Crne Gore tj. uvoza/izvoza, se nalaze u diseminacionim bazama koje se nalaze na sajtu Uprave za statistiku Crne Gore: * Godišnji podaci spoljnotrgovinske robne razmjene; diseminaciona baza-Link?Podaci-https://www.monstat.org/cg/page.php?id=171&pageid * Mjesečni podaci spoljnotrgovinske robne razmjene; diseminaciona baza-https://www.monstat.org/cg/page.php?id=172&pageid=172 U diseminacionim bazama se nalaze podaci o uvozu/izvozu roba, na mjesečnom i godišnjem nivou, prema svim zemljama u skladu sa Kombinovanom nomenklaturom i Standardnom međunarodnom trgovinskom klasifikacijom, na nivou od dvije i četiri cifre. |
10.4. Pristup mikro-podacima: | Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) regulisana su pravila pod kojim spoljni korisnici mogu dobiti pristup individualnim podacima za potrebe istraživanja. članom 58 definisane su vrste naučnih i istraživačkih organizacija koje mogu dobiti takve podatke. Davanje individualnih podatka bez identifikatora moguće je isključivo na pisani zahtjev naučno-istraživackih ustanova, u svrhu obavljanja naučnoistraživacke djelatnosti, kao i međunarodnih statističkih organizacija i proizvodaca statistike iz drugih država. Istraživacki subjekt potpisuje Ugovor sa Upravom za statistiku, kao i Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Proizvođači zvanične statistike vode posebnu evidenciju o korisnicima i o svrsi za koju su statistički podaci dati na korišćenje. |
10.5. Drugo: | Mirror analiza spoljnotrgovinske robne razmjene Crne Gore |
10.6. Dokumentacija o metodologiji: |
Uputstvo o metodologiji spoljne trgovine se moze naci na nasem sajtu na sledecem linku: http://monstat.org/userfiles/file/spoljna%20trgovina/Metodologija%20spoljne%20trgovine%20.pdf U okviru redovnog mjesecnog saopštenja, u mjesecnom statistickom pregledu i statistickom godišnjaku nalazi se kratka metodologija na osnovu koje se proizvode podaci. Izrada podataka robne razmjene sa inostranstvom temelji se na preporukama statistike UN i EU koje su sadržane u sledećim priručnicima: International Merchandise Trade Statistics, Concept and Definitions, UN; Statistics on the Trade of Goods, User Guide, EUROSTAT. |
10.7. Dokumentacija o kvalitetu: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) definisana je posvećenost kvalitetu, kojom se obezbjeđuje da proizvođači zvanične statistike u Crnoj Gori rade i sarađuju u skladu sa međunarodnim principima kvaliteta statističkog sistema. U skladu sa Deklaracijom kvaliteta ESS, članom 338 Ugovora o funkcionisanju EU, Regulativom 759/2015 i 223/2009 i Kodeksom prakse Evropske statistike usvojena su sljedeća dokumenta: 1. Strategija kvaliteta Uprave za statistiku 2. Vodič za implementaciju Strategije kvaliteta u Upravi za statistiku; 3. Implementacioni plan |
11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka Vrh | |
11.1. Obezbjeđivanje kvaliteta: | Uprava za statistiku se opredijelila za implementaciju elemenata TQM (Total quality management) modelakoji podstice razvoj i unapredenje funkcionisanja: - institucije, - proizvodnje rezultata zvanicne statistike i - pojedinca. U srednjem roku Zavod za statistiku se opredijelio za implementaciju TQM modela kroz sljedece ciljeve: 1. Stroga posvecenost korisnicima i ostalim zainteresovanim stranama, 2. Kvalitetni statisticki procesi i proizvodi, 3. Profesionalna orijentacija zaposlenih, 4. Stalna unapredenja, 5. Smanjenje opterecenja izvještajnih jedinica. |
11.2. Procjena kvaliteta: | Jedan od kriterijuma za provjeru kvaliteta podataka spoljne trgovine jeste kroz mirror analizu sa drugim zemljama. Mirror (uporedna) analiza predstavlja analizu spoljnotrgovinskih podataka izmedju dvije države ili sa grupom zemalja za odredjeni vremenski period. U septembru 2011 godine je napravljena mirror analiza Crne Gore sa clanicama EU i zemljama Zapadnog Balkana. Analizom su uocena mala neslaganje kod pojedinih zemalja, kao i razlozi koji dovode do odstupanja u podacima. Na redovnim radionicama koje se organizuje za zemlje Zapadnog Balkana, eksperti prezentuju kvalitet podataka. Rezultati ovih analiza ukazuju na dobar kvalitet podataka spoljne trgovine Crne Gore. |
12. Značaj statističkih podataka Vrh | |
12.1. Potrebe korisnika: | Medunarodni korisnici: - Eurostat - Svjetska banka - UN organizacije - Medunarodni monetarni fond Nacionalni korisnici: - Ministarstva i drugi organi javne uprave -Lokalne samouprave i drugi organi lokalne uprave - Centralna banka - nevladine organizacije - studenti - istraživaci - mediji |
12.2. Zadovoljstvo korisnika: | Uprava za statistiku je usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom, Vodič za implementaciju Strategije upravljanja kvalitetom, kao i Implementacioni plan za sprovođenje politike kvaliteta. U cilju mjerenja stepena do kojeg ispunjava svoje obaveze prema korisnicima i u sklopu nove politike kvaliteta, Uprava za statistiku je sprovela istraživanje o zadovoljstvu korisnika. Rezultati istraživanja dostupni su na web stranici Uprave za statistiku, link: http://monstat.org/userfiles/file/KVALITET/2020/2_%20Izvjestaj%20o%20zadovoljstvu%20korisnika.pdf |
12.3. Potpunost podataka: |
13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka Vrh | |
13.1. Opšta procjena: | |
13.2. Greška uzorka: | |
13.3. Ne-uzorkovana greška: |
14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja podataka Vrh | |
14.1. Pravovremenost: | Mjesečna saopštenja se objavljuju krajem mjeseca za prethodni period, tako da je vremenski period izmedju dostupnosti podataka i događaja koji je opisan manje od mjesec dana. Za godišnja saopštenja preliminarni podaci se objavljuju krajem januara, a konačni sredinom aprila. |
14.2. Tačnost: | Ne postoji vremenska pauza izmedju stvarnog dostavljanja podataka i ciljnog datuma. Sva saopštenja su objavljena u skladu sa zakazanim datumom objavljivanja. |
15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka Vrh | |
15.1. Geografska uporedivost: | Geografska uporedljivost statistike spoljne trgovine može biti pod uticajem različitih definicija i koncepata koje koriste zemlje u procesu prikupljanja podataka. Mogu se javiti razlike u metodama koje se koriste pojedine zemlje u smislu obuhvata, zemlje partnera, vrijednosti transakcije i slicno.U statistici spoljne trgovine je u upotrebi specijalni trgovinski sistem, sto podatke cini uporedivim sa podacima clanicama Evropske unije jer oni svoje statistike spoljne trgovine baziraju na ovom sistemu, dok npr. SAD, Japan ili Kanada primjenjuju opsti trgovinski sistem i nasi podaci se ne mogu porediti sa ovim zemljama zbog koriscenja razlicitog trgovinskog sistema. |
15.2. Vremenska uporedivost: | Vremenska uporedljivost moze biti pod uticajem promjena klasifikacija, definicija, koncepata i drugih promjena što može dovesti do neuporedljivosti serije podataka. Upravo zbog pomenutih pojava u odsjeku spoljne trgovine vrše se redovne i vanredne revizije podataka, kako bi serije podataka bili uporedljive. Vremenska uporedljivost je takodje pod uticajem vremenskih pomaka jer se ista operacija moze evidentirati pod razlicitim referetnim mjesecom zbog vremena transporta i vremena registracije date pojave. Pomenuta vremenska neuporedljivost moze doci samo kod uporedjivanja mjesecnih podataka. Podaci su uporedivi od 2005.godine odnosno od kada je pocelo njihovo obracunavanje od strane MONSTAT-a. |
15.3. Domen usklađenosti: | Odsjek statistike spoljne trgovine robama je jedini ovlašćeni distributer podataka spoljne trgovine, tako da ne postoje drugi statistički izvori ili domeni po kojima bi se usaglašavali. |
15.4. Interna usklađenost: |
17. Revizija statističkih podataka Vrh | |
17.1. Politika revizije: | Uprava za statistiku je usvojio politiku revizije i ista je dostupna na web sajtu http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1493&pageid=1493 |
17.2. Praksa revizije: | Svakog mjeseca se vrše normalne, rutinske revizije podataka. Revidiraju se podaci koji se odnose na tekucu godinu. Mjesecni podaci koji se dobijaju od Uprave prihoda i carina obuhvataju podatke od pocetka godine do poslednjeg mjeseca tekuce godine kao kumulativni podaci. Npr. u maju se dobijaju podaci kao kumulativ od januara do aprila. Bez obzira sto su neke carinske deklaracije vec podnešene, u carinskom postupku je uobičajeno isravljanje već podnešenih deklaracija, što predstavlja jedan od razloga za reviziju podatka. Kada dođe do ispravljanja pojedinih deklaracija, Uprava prihoda i carina zajedno sa ostalim mjesecnim podacima dostavlja i izmjenjene deklaracije. Jedan od razloga za reviziju podataka su nove carinske deklaracije koje pristignu u zadnjem mjesecu, a odnose na neki prethodni mjesec. Da bi se te deklaracije obradile mora se izvršiti revizija za prethodne mjesece, odnosno svrstati takve deklaracije u mjesecu/e kada je izvrsena spoljnotgovinska razmjena. Na pojedinim carinskim deklaracijama se vodi i upravni spor koji moze trajati nekoliko mjeseca i tek nakon toga vrši se podnošenje carinske deklaracije i javljaju se nove deklaracije koje se odnose na prethodne mjesece sto predstavlja ujedno jos jedan razlog za reviziju podataka. Pored rutinskih revizija podataka, vrše se i specijalne revizije podataka. Ne postoje definisana pravila kada ce se vršiti specijalne revizije podataka. Specijalne revizije se sprovode u slucajevima kada dolazi do znacajnih izmjena u korišcenju osnovne metodologije za obradu podataka, a koje uticu na nemogucnost uporedjivanja podataka. Revizija ovog tipa je uradjena u septembru 2010.godine, a revidirani su podaci za period 2005-2009. godina. Razlog revizije je usaglašavanje sa važecim EU standardima. Podaci su obradjeni po specijalnom trgovinskom sistemu, podaci kod uvoza evidentiraju se na osnovu zemlje porijekla. Razlika u podacima postoji zbog izmjena u trgovinskom sistemu, ažurirane baze podataka za revidirani period, kao i evidentiranje uvoza po zemlji porijekla. Na ovaj način, podaci od 2005.godine pa nadalje su potpuno uporedivi. |
18. Obrada statističkih podataka Vrh | |
18.1. Izvor podataka: | Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom su carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Carinska deklaracija je dokument koji se podnosi u carinskom postupku. Sadrži podatke koji su važni za sam postupak carinjenja, ali i podatke za potrebe statistike kao i drugih korisnika. |
18.2. Učestalost (frekvencija) prikupljanja podataka: |
Podaci se prikupljaju na dnevnoj osnovni od strane Uprave prihoda i carina Crne Gore. |
18.3. Prikupljanje podataka: | Uprava prihoda i carina mjesecno dostavlja podatke Monstatu. Podaci koje dobijamo se odnose na sve prethodne mjesece od početka tekuće godine. |
18.6 Prilagođavanje podataka: |
Najcešce upotrebljiva procedura pri prilagođavanju podataka se odnosi na vrijednosti ispod statistickog praga.Više zemalja, u skladu sa njihovim metodologijama, u spoljnotrgovinskom prometu ne obračunava vrijednosti manje od 1000 kg ili 1000 eura vrijednosti. Pošto je Crna Gora mala ekonomija ona obracunava sve vrijednosti, pa nema potrebe za prilagodjavanjem podataka. Statistika spoljne trgovine ne vrši ni sezonska prilagodjavanja podataka jer posjeduje sve podatke koji su potrebni za proizvodnju statistike spoljne trgovine. |
19. Komentar Vrh | |