Kategorija: Ekonomske statistike
Oblast: Nacionalni računi
Istraživanje / popis: Godišnji bruto domaci proizvod

Metapodaci MONSTAT-a
Referentni metapodaci
  1. Kontakt podaci
  2. Podaci o ažuriranju metapodataka
  3. Prezentacija statističkih podataka
  4. Mjerna jedinica
  5. Referentni period
  6. Institucionalno ovlašćenje
  7. Povjerljivost statističkih podataka
  8. Pravila diseminacije
  9. Učestalost (frekvencija) diseminacije
10. Dostupnost i jasnoca
11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka
12. Značaj statističkih podataka
13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka
14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja statističkih podataka
15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka
17. Revizija statističkih podataka
18. Obrada statističkih podataka
19. Komentar

Napomena: Ukoliko imate neko pitanje u vezi metapodataka, obratite se nadležnima u MONSTAT-u.

                                                                                     1. Kontakt podaci                                                                           Vrh
1.1. Nadležna organizacija: Uprava za statistiku Crne Gore - MONSTAT
1.2. Nadležna organizaciona
        jedinica:
Odsjek statistike godišnjih nacionalnih računa
1.5. Adresa kontakta: IV Proleterske br. 2, 81000 Podgorica Crna Gora

                                                              2. Podaci o ažuriranju metapodataka                                                       Vrh
2.1. Datum poslednje potvrde
        validnosti:
26.04.2023
2.2. Datum poslednje
        diseminacije:
29/12/2023
2.3. Datum poslednjeg
        ažuriranja:
26.04.2023

                                                              3. Prezentacija statističkih podataka                                                        Vrh
3.1. Opis podataka: Nacionalni računi su sastavljeni od niza makroekonomskih pokazatelja, koji pružaju sveobuhvatnu sliku ekonomske situacije i služe kao osnova za ekonomsku analizu, predviđanje i donošenje odluka. Glavni agregat nacionalnih računa je bruto domac?i proizvod, koji se obračunava na godišnjoj i kvartalnoj osnovi. Korišc?ena metodologija je u skladu sa Sistemom nacionalnih računa (SNA 2008) i Evropskim sistemom nacionalnih računa (ESA 2010). Bruto domac?i proizvod (BDP) mjeri ukupnu vrijednost dobara ili usluga koje proizvode rezidentne institucionalne jedinice. MONSTAT vrši obračun BDP-a prema proizvodnom i rashodnom pristupu, a procjene su nezavisne. Obračun BDP-a uključuje sve aktivnosti unutar definisanih granica proizvodnje u okviru metodologija SNA 2008 i ESA 2010 i pokriva cijelu teritoriju Crne Gore. Rezultati obračuna vrednuju se u tekuc?im cijenama i stalnim cijenama (cijenama prethodne godine i u prosječnim cijenama 2010.godine. Osnovne kategorije obračuna BDP-a prema proizvodnom pristupu su: 1. Bruto proizvodnja je definisana kao tržišna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih na nivou nacionalne ekonomije. 2. Međufazna potrošnja po kupovnim cijenama predstavlja vrijednost proizvoda i usluga koji se transformišu, koriste ili konzumiraju u procesu proizvodnje. 3. Bruto dodata vrijednost predstavlja razlike između bruto proizvodnje i međufazne potrošnje. BDP po tržišnim cijenama izražava vrijednost svih dobara i usluga rezidentnih jedinica, odnosno zbir bruto dodate vrijednosti po aktivnostima i poreza na proizvode umanjene za subvencije na proizvode. Osnovne kategorije obračuna BDP-a prema potrošnom pristupu su: 1. Izdaci za krajnju potrošnju domac?instava klasifikovani prema COICOP klasifikaciji (četvrti nivo). Za obračun lične potrošnje domac?instava primijenjena je metoda robnih tokova, koji predstavljaju bilans svih tokova roba i usluga koji se proizvode i uvoze sa jedne strane, a koriste i izvoze sa druge strane. 2. Državna potrošnja može biti individualna i kolektivna. Individualna potrošnja uključuje izdatke za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, sport, kulturu i rekreaciju. Ostala državna potrošnja predstavlja kolektivnu potrošnju (opšte javne usluge, vojna i civilna odbrana sa ministarstvima, stambene i komunalne službe itd.). 3. Bruto investicije u osnovna sredstva. 4. Izvoz i uvoz roba i usluga.
3.2. Klasifikacije koje se koriste
        u istraživanju / popisu:
Za potrebe nacionalnih računa prema ESA 2010 koriste se sledeće klasifikacije: - KD2010 klasifikacija aktivnosti koja je u skladu sa NACE Rev. 2 za ekonomske djelatnosti, - CPA 2014 za proizvode po ekonomskim djelatnostima, - COFOG za funkcije države, - COICOP za individualnu potrošnju po namjeni - NUTS 2013 za regionalne račune. Pored toga, za potrebe kompilacije BDP agregata koriste se neke dodatne klasifikacije u vezi sa podacima o uvozu i izvozu kao što su klasifikacije CN ? kombinovana nomenklatura, HS ? harmonizovani sistem, kao i klasifikacija fiksnih sredstava definisana ESA 2010. Pregled klasifikacija je dostupan na:: - ESA 2010 Chapter 23 Classifications: Metodologija ESA2010 - Eurostat RAMON baza klasifikacija: Ramon baza - Monstat web stranica: Klasifikacije
3.3. Sektori obuhvaceni
        istraživanjem / popisom:
Obuhvaćeni su svi sektori Klasifikacije djelatnosti KD 2010 osim sektora U: Djelatnost eksteritorijalnih organizacija i tijela. Nacionalni računi opisuju ukupnu ekonomiju neke zemlje. Sve jedinice koje imaju svoj centar od pretežnog ekonomskog interesa za ekonomsku teritoriju te zemlje su obuhvaćene. Pored toga, navcionalni računi opisuju ekonomiju i prema nekoliko drugih vrsta agregiranja i dezagregiranja. Dva najvažnija nivoa dezagregiranja su prema institucionalnim sektorima i prema djelatnostima NACE Rev. 2. Za svaku od stavki detalja zahtijevana je iscrpnost obračuna podataka nacionalnih računa. Kada je u pitanju podjela po institucionalnim sektorima, ESA 2010 razlikuje pet međusobno isključivih domaćih institucionalnih sektora: (a) ne-finansijski sektor, (b) finansijski sektor, (c) sektor opšte države, (d) sektor domaćinstava; (e) neprofitne institucije u službi domaćinstava. Pet sektora zajedno čine ukupnu domaću ekonomiju. Svaki sektor je takođe podijeljen na podsektore. što se tiče podjele po djelatnostima, ESA 2010 primjenjuje NACE Rev.2 klasifikaciju djelatnosti. Djelatnosti se mogu rasporediti na nekoliko nivoa detalja, na primjer na 3, 10, 21, 38, 64 ili 88 djelatnosti. Trenutno se podaci o nacionalnim računima proizvode na nivou A21 NACE kao i na nivou A10.
3.4. Statistički pojmovi koji
        se javljaju u istraživanju /
        popisu:
Bruto domaći proizvod (BDP) mjeri ukupne dohotke i ukupne izdatke privrede. On predstavlja tržišnu vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u datom vremenskom intervalu. Taj interval obično je jedna godina ili kvartal (tri mjeseca). BDP u tržišnim cijenama je finalni rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica i može se obračunati na 3 načina: - Proizvodni metod; - Potrošni metod i - Prihodni pristup. Zavod za statistiku sprovodi obračun BDP-a po proizvodnom i potrošnom pristupu. Prema proizvodnom pristupu: BDP=suma bruto dodatih vrijednosti+porezi minus subvencije na proizvode. Bruto dodata vrijednost je neto rezultat autputa vrednovanog u bazičnim cijenama umanjenog za intermedijalnu potrošnju vrednovanu u kupovnim cijenama. Autput čine proizvodi proizvedeni u toku obračunskog perioda. Intermedijalna potrošnja predstavlja vrijednost dobara i usluga potrošenih kao inputi u procesu proizvodnje isključujući fiksnu imovinu čija potrošnja se bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Porezi minus subvencije na proizvode su porezi (plaćeni) umanjeni za subvencije (primljene) po jedinici proizvedenog proizvoda ili pružene usluge. Prema potrošnom pristupu: BDP= finalna potrošnja domaćinstava + finalna potrošnja države (individualna i kolektivna) + bruto investicije u osnovna sredstva + promjene u zalihama + izvoz - uvoz Izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava su izdaci (uključujući i imputirane izdatke) rezidentnih domaćinstava na individualnu potrošnju roba i usluga (npr: izdaci za ishranu, odjeću i obuću, stanovanje itd.). Ovim izdacima se ne obuhvataju izdaci domaćinstava za kupovinu osnovnih sredstava (npr: stanova ili dragocjenosti). Izdaci za finalnu potrošnju države su izdaci (uključujući i imputirane izdatke) sektora države na individualnu potrošnu robu i usluge i kolektivne potrošne usluge. Oni su podijeljeni u dvije grupe: - vrijednost roba i usluga koje proizvodi država i koje, po konvenciji, država i troši - kolektivna potrošnja (na primjer: usluge sudova, odbrane, bezbjednosti, zaštite životne sredine itd.) i - izdaci koje država vrši za nabavku potrošne robe i usluga koje proizvode tržišni proizvođači i kojima država, bez ikakve transformacije, snabdijeva domaćinstva kroz socijalne transfere u naturi - individualna potrošnja (na primjer ljekovi na ljekarski recept po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja pacijenta). -Bruto investicije u osnovna sredstva se mjere ukupnom vrijednošću proizvođačevih sticanja umanjeno za otuđivanja novih ili korišćenih osnovnih sredstava u toku obračunskog perioda. -Neto investicije u osnovna sredstva su bruto investicije u osnovna sredstva umanjene za potrošnju osnovnih sredstava (amortizaciju). -Promjene zaliha predstavljaju razliku između nivoa zaliha na početku i kraju godine, vrednovanih po prosječnim tržišnim cijenama. Zalihe mogu biti: zalihe materijala, nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda i robe. Uvoz i izvoz roba i usluga se sastoji od transakcija proizvodima (prodaje/kupovine, razmjene ili poklona) izmežu rezidentnih i nerezidentnih jedinica. Uvoz i izvoz robe i usluga ne uključuju: - isporuke koje nerezidentna (inostrana) predstavništva rezidentnih preduzeća vrše nerezidentima i isporuke koje rezidentna predstavništva nerezidentnih preduzeća vrše rezidentima, - tokove primarnih dohodaka prema inostranstvu ili iz inostranstva (kao što su kompenzacije zaposlenima, kamate ili primanja iz direktnih investicija) i - prodaje i kupovine neproizvedenih sredstava (na primjer: zemljišta ili patenata). Spoljni bilans roba i usluga je bilansna stavka (saldo) računa roba i usluga inostranstva. Predstavlja vrijednost izvoza robe i usluga umanjen za uvoz robe i usluga sektora inostranstva. Kada je spoljni bilans robe i usluga u računima inostranstva pozitivan, to znači deficit (manjak) nacionalne ekonomije u trgovini robom i uslugama sa inostranstvom i obrnuto, ako je negativan, to znači manjak za inostranstvo i višak za nacionalnu ekonomiju.
3.5. Statistička jedinica: Statističke jedinice su sve ekonomske jedinice, pravna i fizička lica i domaćinstva, unutar definisanih granica proizvodnje u okviru metodologija Sistem nacionalnih računa SNA 2008 i Evropski sistem računa ESA 2010. Shodno međunarodnoj metodologiji ESA 2010, u nacionalnim računima koriste se dve vrste jedinica i dva odgovarajuća načina posmatranja ekonomije: (a) institucionalna jedinica; (b) lokalna jedinica po vrsti djelatnosti (lokalni KAU). Prva vrsta se koristi za opisivanje prihoda, rashoda i finansijskih tokova, kao i za bilanse stanja. Druga vrsta jedinica se koristi za opis proizvodnih procesa kao i za input-auput analizu. Institucionalna jedinica je privredni subjekt koji karakteriše autonomija donošenja odluka u obavljanju svoje glavne funkcije. Smatra se da rezidentna jedinica konstituiše institucionalnu jedinicu na ekonomskoj teritoriji na kojoj ima svoj centar od pretežnog ekonomskog interesa ako ima autonomiju donošenja odluka i ili ima kompletan niz računa ili je u stanju da sastavi kompletan niz računa. Lokalni KAU grupiše sve djelove institucionalne jedinice u svom kapacitetu kao proizvođača koji se nalaze na jednoj lokaciji ili na blisko lociranim lokacijama, i koji doprinose performansama aktivnosti na nivou djelatnosti (četiri cifre) NACE Rev. 2. Institucionalna jedinica sastoji se od jednog ili više lokalnih KAU; lokalni KAU pripada jednoj i samo jednoj institucionalnoj jedinici.
3.6. Statistička populacija: Statistička populacija nacionalnih računa neke zemlje čine sve rezidentne statističke jedinice (institucionalne jedinice ili lokalni KAU-i). Jedinica je rezidentna jedinica zemlje kada ima centar pretežnog ekonomskog interesa na ekonomskoj teritoriji te zemlje, odnosno kada se angažuje na duži period (godinu dana ili više) u privrednim aktivnostima na toj teritoriji. Obračun podataka nacionalnih računa obuhvata sve statističke jedinice čime obezbjeđuju iscrpnost u obračunu.
3.7. Referentna oblast: Referentna oblast za nacionalne račune je ukupna ekonomija Crne Gore. Ukupna ekonomija jedne zemlje može da se podijeli na regione. Klasifikacija NUTS-a pruža jedinstvenu, ujednačenu podjelu ekonomske teritorije zemalja članica EU. Prema NUTS klasifikaciji Crna Gora je jedan region na sva 3 nivoa NUTS-a.
3.8. Vremenska pokrivenost: Podaci o godišnjem BDP su raspoloživi od 2000. godine
3.9. Osnovni (bazni) period: BDP u stalnim cijenama koristi cijene iz prethodne godine tako da je bazna godina prethodna godina. Lančano povezani podaci se redovno proizvode za baznu godinu 2010, proizvodni i potrošni metod.

                                                                                    4. Mjerna jedinica                                                                            Vrh
Pored podataka izraženih u tekućim cijenama, podaci nacionalnih računa su takođe izraženi i u cijenama prethodne godine i u ulančanim mjerama obima, u hiljadama EUR-a. Pored toga, moguće je izvoditi stope rasta i indekse, a mogu se primjeniti i razne druge jedinice mjere (npr. procenti učešća, podaci po glavi stanovnika (per capita), podaci izraženi u standardima kupovne moći).

                                                                                  5. Referentni period                                                                           Vrh
Kalendarska godina

                                                                          6. Institucionalno ovlašćenje                                                                   Vrh
6.1. Pravni akti i drugi
       dogovori:
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike (Sl.list Crne Gore br. 18/12 i 47/19) definisane su odredbe za prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka. Zakon pruža Upravi za statistiku pravno ovlašćenje da prikuplja i pristupa podacima potrebnim za sprovođenje Programa i Godišnjeg plana. Zakon daje prioritet upotrebi administrativnih podataka, kao i pravo pristupa individualnim podacima koji su rezultat istraživanja ostalih proizvođača zvanične statistike. Kao dopuna zakonskim odredbama, Uprava za statistiku je potpisala više memoranduma o saradnji sa imaocima administratvnih podataka. više memoranduma o saradnji sa imaocima administrativnih podataka. Nacionalni računi se sastavljaju u skladu sa Evropskim sistemom računa (ESA 2010) koji je objavljen u Službenom listu Evropske Komisije kao Aneks A Regulative (EU) br. 549/2013. Program za transmisiju podataka ESA 2010 obuhvaćen je Aneksom B. ESA 2010 ima oblik Regulative i sadrži: - metodologiju (Aneks A) o zajedničkim standardima, definicijama, klasifikacijama i računovodstvenim pravilima koja će se koristiti za sastavljanje računa i tabela u uporedivim osnovama; - program transmisije podataka (Aneks B) kojim se određuju vremenska ograničenja po kojima države članice dostavljaju Eurostatu račune i tabele; - nekoliko odvojenih akata, često u vezi sa klasifikacijama kao što su: NACE Rev.2, CPA 2014, COFOG, COICOP, NUTS 2013. Na sajtu Eurostat-a može se naći više pravnih akata relevantnih za statistiku nacionalnih računa u sekciji ?Nacionalni računi?, link: Legislation Uprava za statistiku prilikom pripreme i definisanja Godišnjeg plana pridržava se statističkih zahtjeva definisanih u Statističkom kompendijumu Evropske Komisije (link: Compendium ).
6.2. Dijeljenje podataka: Potpisani Sporazumi o saradnji sa proizvođačima zvanične statistike: 1. Upravom carina 2. Poreskom upravom 3. Ministarstvom finansija 4. Centralnom bankom Crne Gore 5. Trilateralni sporazum (MONSTAT, Min.fnansija i CBCG) Međunarodne institucije: 1. EUROSTAT 2. UN organizacije 3. MMF 4. Svjetska banka

                                                              7. Povjerljivost statističkih podataka                                                            Vrh
7.1. Povjerljivost - politika: članovi 53-60 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) daju okvir za zaštitu, korišćenje i prenos povjerljivih podataka. Uprava za statitistiku je izradila dva sveobuhvatna Pravilnika koji pokrivaju procedure za zaštitu ličnih podatka, kao i vođenje pojedinačnih evidencija. U cilju realizacije zakonskog okvira o funkcionisanju bezbjednosnog sistema i statističke povjerljivosti usvojen je Pravilnik o čuvanju statističkih podatka kojim se uređuje način, vrijeme, tehnički uslovi i organizacija čuvanja statističkih podataka, radi sprečavanja njihovog uništavanja, otuđivanja i neovlašcenog korišćenja, kao i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podataka kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podatka. članom 59 pristup povjerljivim podacima zvanične statistike ograničen je na lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike i do stepena u kojem su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanične statistike. Lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike dužna su da potpišu Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike je u skladu sa Regulativom 223/2009 i Regulativom (EU) 2015/759 od 29. aprila 2015. godine koje regulišu i odredbe povjerljivosti. Vlada Crne Gore je usvojila Izjavu o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku Crne Gore (Commitment of Confidence).
7.2. Povjerljivost - tretman
        podataka:
U skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore, dio XIII Povjerljivost i zaštita podataka za potrebne zvanične statistike, članovi od 54 do 61, definisana je zakonodavna procedura koja se odnosi na povjerljivost podataka.

                                                                                 8. Pravila diseminacije                                                                      Vrh
8.1. Kalendar objavljivanja
       podataka:
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) se propisuje da proizvođači zvanične statistike pripremaju, ažuriraju i objavljuju Kalendar objavljivanja statističkih podataka. Objavljuje se na internet stranici Zavoda za statistiku najkasnije do 20. decembra za narednu godinu, za sve proizvođače zvanične statistike koji uključuje datume objavljivanja statističkih podataka. Svaka promjena u datumu objavljivanja u Kalendaru objavljuje se unaprijed u skladu sa Procedurom o neplaniranim revizijama.
8.2. Pristup kalendaru
       (link ili referenca):
Kalendar objavljivanja statističkih podataka dostupan je na sljedećem linku: http://www.monstat.org/cg/page.php?id=12&pageid=12
8.3. Korisnički pristup: Opšti cilj proizvođača zvanične statistike jeste zadovoljenje potreba svojih korisnika i da na razumljiv način učini dostupnim svim korisnicima statističke podatke u isto vrijeme i pod istim uslovima. Zavod za statistiku je u obavezi da proizvodi i vrši diseminaciju zvanične statistike na objektivan, transparentan i profesionalan način, tako da svi korisnici budu ravnopravno tretirani.

                                                              9. Učestalost (frekvencija) diseminacije                                                     Vrh
Godišnji podaci o nacionalnim računima objavljuju se najmanje jednom godišnje: kada se dodaju podaci za novu godinu. Međutim, u zavisnosti od prakse zemlje i politike revizije, godišnji podaci se takođe mogu objavljivati češće, npr. objavljivanje preliminarnih podataka početkom kalendarske godine i revidirane kasnije u kalendarskoj godini. Godišnji podaci o nacionalnim računima za Crnu Goru objavljuju se jednom godišnje, t+9 mjeseci. Podaci se dostavljaju Eurostatu shodno definisanom roku programom za transmisiju ESA 2010. Pored zahtjeva za transmisiju konačnih godišnjih podataka (t+9), zahtijeva se i slanje preliminarnih godišnjih podataka kao sume kvartalnih preliminarnih podataka za tu godinu (t+2).

                                                                                 10. Dostupnost i jasnoca                                                                     Vrh
10.1. Štampana izdanja: Saopštenje o godišnjem bruto domaćem proizvodu Crne Gore, link: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=166&pageid=19 Diseminacija podataka u okviru Opšteg standarda za diseminaciju podataka koji je uspostavio MMF (eGDDS), link: http://www.monstat.org/NSDP/National Summary Data Page (NSDP).htm Pored objava saopštenja i drugih publikacija, informacije o nacionalnim računima mogu biti objavljene putem društvenih mreža. Uprava za statistiku Crne Gore objavljuje informacije putem društvene mreže Twitter: twitter.com/monstat_me
10.2. Publikacije: Uprava za statistiku objavljuje sljedeće redovne publikacije: 1. Mjesečni statistički pregled, 2. Statistički Godišnjak, 3. Crna Gora u brojkama, 4. Godišnja statistika saobraćaja, skladištenja i veza, 5. Broj i struktura poslovnih subjekata. Pored navedenih redovnih, Zavod za statistiku objavljuje i vanredne publikacije. Neke od najznačanijih vanrednih publikacija su sljedeće: 1. žene i muškarci u Crnoj Gori, 2. Djeca u Crnoj Gori, 3. Najcešće korišćeni statistički podaci. Sve publikacije koje objavljuje Zavod za statistiku dostupne su na sljedećem linku: http://monstat.org/cg/publikacije.php
10.3. Onlajn baza podataka: Na sajtu MONSTAT-a u dijelu Nacionalnih računa nalaze se saopstenja o godišnjem bruto domaćem proizvodu Crne Gore. U dijelu Podaci, u vidu Excel tabele dostupni su podaci od 2006.godine. Dodatno, na sajtu Monstat-a raspoloživa je baza podataka, link: http://monstat.org/cg/pxweb.php
10.4. Pristup mikro-podacima: Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) regulisana su pravila pod kojim spoljni korisnici mogu dobiti pristup individualnim podacima za potrebe istraživanja. članom 58 definisane su vrste naučnih i istraživačkih organizacija koje mogu dobiti takve podatke. Davanje individualnih podatka bez identifikatora moguće je isključivo na pisani zahtjev naučno-istraživačkih ustanova, u svrhu obavljanja naučno-istraživačke djelatnosti, kao i međunarodnih statističkih organizacija i proizvođača statistike iz drugih država. Istraživački subjekt potpisuje Ugovor sa Zavodom za statistiku, kao i Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Proizvođači zvanične statistike vode posebnu evidenciju o korisnicima i o svrsi za koju su statistički podaci dati na korišćenje.
10.5. Drugo: Diseminacija podataka u okviru unaprijeđenog Opšteg sistema diseminacije podataka eGDDS koji je uspostavljen od strane MMF-a (eGDDS), link: http://www.monstat.org/NSDP/National%20Summary%20Data%20Page%20(NSDP).htm

10.6. Dokumentacija o
          metodologiji:
Međunarodno propisana metodologija za obračun nacionalnih računa je Sistem nacionalnih računa 2008 (SNA 2008) koja pruža detaljan teorijski okvir, dok je za zemlje Evropske unije propisana metodologija Evropski sistem nacionalnih računa (ESA 2010) koja je u potpunosti konzistentna sa SNA 2008 i prilagođena evropskom okruženju i praksi. Zakonska obaveza svake Države članice EU je da poštuju ESA 2010 u svojoj statističkoj praksi. Link: http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-manuals-and-guidelines/-/KS-02-13-269
10.7. Dokumentacija o
          kvalitetu:
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) definisana je posvećenost kvalitetu, kojom se obezbjeđuje da proizvođači zvanične statistike u Crnoj Gori rade i sarađuju u skladu sa međunarodnim principima kvaliteta statističkog sistema. ?Strategijom razvoja i Programom zvanične statistike za 2019-2023. godinu definisani su ciljevi razvoja. Jedan od ciljeva je Upravljanje kvalitetom kroz praćenje primjene Kodeksa prakse Evropske statistike. U skladu sa Deklaracijom kvaliteta ESS, članom 338 Ugovora o funkcionisanju EU, Regulativom 759/2015 i 223/2009 i Kodeksom prakse Evropske statistike usvojena su sljedeća dokumenta: 1. Strategija kvaliteta Uprave za statistiku 2. Vodič za implementaciju Strategije kvaliteta u Upravi za statistiku; 3. Implementacioni plan

                                                          11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka                                                  Vrh
11.1. Obezbjeđivanje kvaliteta: Uprava za statistiku se opredijelio za implementaciju elemenata TQM (Total quality management) modela koji podstiče razvoj i unapređenje funkcionisanja: - institucije, - proizvodnje rezultata zvanične statistike i - pojedinca. U srednjem roku Zavod za statistiku se opredijelio za implementaciju TQM modela kroz sljedeće ciljeve: 1. Stroga posvećenost korisnicima i ostalim zainteresovanim stranama, 2. Kvalitetni statistički procesi i proizvodi, 3. Profesionalna orijentacija zaposlenih, 4. Stalna unapređenja, 5. Smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica.
11.2. Procjena kvaliteta: Dokument "Detaljan opis izvora i metoda korišćenih u obračunu nefinansijskih nacionalnih računa"-GNI inventory služi kao osnov za procjenu kvaliteta dobijenih rezultata.

                                                                       12. Značaj statističkih podataka                                                                Vrh
12.1. Potrebe korisnika: Međunarodni korisnici: - Eurostat, - Svjetska banka, - UN organizacije, - Međunarodni monetarni fond. Nacionalni korisnici: - Ministarstva i drugi organi javne uprave, - Lokalne samouprave i drugi organi lokalne uprave, - Centralna banka, - nevladine organizacije, - studenti, -istraživači, - mediji.
12.2. Zadovoljstvo korisnika: Uprava za statistiku je usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom, Vodič za implementaciju Strategije upravljanja kvalitetom, kao i Implementacioni plan za sprovođenje politike kvaliteta. U cilju mjerenja stepena do kojeg ispunjava svoje obaveze prema korisnicima i u sklopu nove politike kvaliteta, Uprava za statistiku je sprovela istraživanje o zadovoljstvu korisnika. Rezultati istraživanja dostupni su na web stranici Uprave za statistiku, link: https://www.monstat.org/cg/page.php?id=1625&pageid=1625
12.3. Potpunost podataka: Godišnji nacionalni računi pružaju prikaz osnovnog makroekonomskog agregata - Bruto domaćeg proizvoda dobijenog primjenom proizvodne i potrošne metode. Obračun bruto domaćeg proizvoda prema dohodovnoj metodi nije rasploživ.

                                                              13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka                                              Vrh
13.1. Opšta procjena: Nije relevantno
13.2. Greška uzorka: Nije relevantno
13.3. Ne-uzorkovana greška: Nije relevantno

                                                              14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja podataka                                     Vrh
14.1. Pravovremenost: Podaci se objavljuju u skladu sa Godišnjim planom statističkih istraživanja i Kalendarom objavljivanja statističkih podataka. Rok objavljivanja podataka je kraj septembra tekuće godine za prethodnu godinu.
14.2. Tačnost: Dobra statistička praksa zahtijeva da datumi kada podaci o nacionalnim računima postanu dostupni budu unaprijed saopšteni i da se unaprijed saopšteni datumi objavljivanja poklapaju. Dostava podataka nacionalnih računa u okviru programa transmisije ESA 2010 trebalo bi da budu tačno dostavljeni Eurostatu blagovremeno shodno definisanom roku u programu transmisije (ili ranije). Kvartalni podaci se objavljuju u skladu sa Godišnjim planom statističkih istraživanja i Kalendarom objavljivanja statističkih podataka 75 dana nakon završetka referentnog kvartala. Godišnji podaci se objavljuju u skladu sa Godišnjim planom statističkih istraživanja i Kalendarom objavljivanja statističkih podataka krajem septembra tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno rokom za transmisiju podataka Eurostatu putem Programa za transmisiju (t+9).

                                                                    15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka                                                          Vrh
15.1. Geografska uporedivost: Primjenom regulative (EC) br. 549/2013 koja propisuje primjenu ESA 2010 metodologije omogućena je geografska uporedivost podataka Crne Gore sa ostalim zemljama. Geografsko poređenje širom svijeta moguće je jer većina neevropskih zemalja primjenjuje smjernice SNA 2008, a SNA 2008 je u skladu sa ESA 2010. U skladu sa Nomenklaturom teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) i Programom transmisije podataka (ESA 2010) Uprava za statistiku dostavlja Eurostatu podatke o kvartalnom i godišnjem BDP-u na sva tri nivoa klasifikacije NUTS, teritorija Crne Gore se smatra jednim statističkim regionom.
15.2. Vremenska uporedivost: Od 2000 do 2005. godine dostupni su podaci u skladu sa ESA 95 metodologijom po NACE Rev 1.1 klasifikaciji. Od 2006. godine, podaci su dostupni u skladu sa ESA 2010 metodologijom po NACE Rev 2 klasifikaciji. Kako se podaci za sve referentne periode sastavljaju u skladu sa zahtjevima ESA 2010, podaci o nacionalnim računima se u potpunosti mogu vremenski porediti. Takođe, u slučaju fundamentalnih promjena metoda, unapređenje izvora podataka ili pojava novih izvora podataka, klasifikacija, vrše se revizije dugogodišnjih serija, koje obično idu daleko unazad u prošlost u cilju formiranja nove kompletne vremenski uporedive serije podataka. Korišćenjem zajedničkog okvira, Evropskog sistema računa ESA 2010, podaci za Crnu Goru mogu se uporediti tokom vremena, za godišnju vremensku seriju 2006-2022.

15.3. Domen usklađenosti: U određenim slučajevima podaci iz drugih oblasti ekonomske statistike mogu da se koriste za unakrsnu provjeru.
15.4. Interna usklađenost: Nakon objave rezultata obračuna godišnjeg bruto domaćeg proizvoda podaci kvartalnog bruto domaćeg proizvoda se usaglašavaju sa godišnjim podacima u cilju postizanja interne usklađenosti.

                                                                          17. Revizija statističkih podataka                                                            Vrh
17.1. Politika revizije: Podaci kvartalnih nacionalnih računa podliježu kontinuiranoj reviziji kada novi ulazni podaci postaju dostupni. Ove revizije nazivaju se rutinskim revizijama i podrazumijevaju redovne revizije podataka. Rjeđe, vanredne revizije (zvane benčmark revizije) rezultat su velikih promjena u izvorima podataka, klasifikacijama ili metodologiji. Na primjer, prilikom promjene sa ESA95 na ESA 2010, došlo je do revizije dijela podataka. Preliminarni podaci se revidiraju u trenutku dostupnosti godišnjih podataka. Uprava za statistiku je usvojila politiku revizije i ista je dostupna na web sajtu: http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1493&pageid=1493
17.2. Praksa revizije: Podaci nacionalnih računa podložni su revizijama, u slučaju izmjena međunarodnih metodologija ili kada novi izvori podataka postanu dostupni. Nacionalni računi predstavljaju širok spektar podataka o različitim oblastima koje su integrisane u sistem nacionalnih računa tako da će promjena u jednoj oblasti imati uticaj na drugom mjestu i samim tim i revizija jednog dijela nacionalnih računa može dovesti do revizije podataka cjelokupnog sistema nacionalnih računa. Dok bi revizije trebalo posmatrati kao proces za progresivno poboljšanje kvaliteta nacionalnih računa, npr. bolji izvori i/ili metode postaju dostupni, dostupnost inormacija o revizijama je ključni element za razumijevanje podataka nacionalnih računa i revizija nastalih između saopštenja.

                                                                          18. Obrada statističkih podataka                                                            Vrh
18.1. Izvor podataka: Glavni izvor podataka za obračun godišnjeg BDP-a su finansijski iskazi privrednih društava, banaka, osiguravajućih društava, državnog sektora, fondova socijalne sigurnosti, lokalne samouprave, preduzetnika, podaci o paušalcima dobijeni na osnovu poreske prijave i podaci platnog bilansa. Svi navedeni izvori predstavljaju administrativni izvor podataka. Koriste se i podaci dobijeni iz redovnih statističkih istraživanja.
18.2. Učestalost (frekvencija)
          prikupljanja podataka:
Podaci se prikupljaju jednom godišnje.
18.3. Prikupljanje podataka: Prikupljanje podataka je veoma specifično za zemlju i takođe varira u skladu sa prirodom izvora podataka, npr. administrativnim bazama podataka, poreskim evidencijama, administrativnim registrima, anketama, finansijskim iskazima i sl. Odjeljenje za nacionalne račune obično samo ne prikuplja podatke, već ih prikuplja iz drugih odjeljenja ili institucija. Nacionalni računi kombinuju podatke iz mnogih izvora. Tehnike prikupljanja podataka su različite, u zasvisnosti od dostupnih izvora informacija, blagovremenosti objavljivanja podataka i drugih faktora.
18.6 Prilagođavanje
          podataka:
Nije relevantno

                                                                                           19. Komentar                                                                             Vrh
Nije relevantno

 

.