| Kategorija: |
Ekonomske statistike |
| Oblast: |
Cijene |
| Istraživanje / popis: |
Indeks potrošačkih cijena |
Napomena: Ukoliko imate neko pitanje u vezi metapodataka, obratite se nadležnima u MONSTAT-u.
| 1. Kontakt podaci Vrh |
| 1.1. Nadležna organizacija: |
Uprava za statistiku Crne Gore - MONSTAT |
1.2. Nadležna organizaciona
jedinica: |
Odsjek za statistiku cijena i spoljne trgovine |
| 1.5. Adresa kontakta: |
IV Proleterske br. 2 , 81000 Podgorica Crna Gora |
| 3. Prezentacija statističkih podataka Vrh |
| 3.1. Opis podataka: |
Indeks potrošačkih cijena se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe roba i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Indeks mjeri promjenu cijena u vremenu, pri čemu se za oba perioda koja se porede koristi struktura potrošnje baznog perioda (Laspjerov tip indeksa). Cilj istraživanja Indeksa potrošačkih cijena je obracun inflacije, kao jednog od najvažnijih makroekonomskih indikatora. Pored toga što služi kao mjera inflacije može se koristiti: za usklađivanje zarada, penzija, socijalnih davanja, a koristi se i kao deflator u nacionalnim računima. |
3.2. Klasifikacije koje se koriste
u istraživanju / popisu: |
COICOP 1999, ECOICOP |
3.3. Sektori obuhvaceni
istraživanjem / popisom: |
Potrošnja u sektoru domaćinstva (nacionalni koncept). |
3.4. Statistički pojmovi koji
se javljaju u istraživanju /
popisu: |
Indeks potrošačkih cijena (CPI) je pokazatelj prosječne promjene cijena svih proizvoda i usluga koje domaćinstva koriste u svrhu potrošnje. Indeks potrošačkih cijena sluzi kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.
Elementarni agregati predstavljaju proizvode na najnižem nivou agregiranja, odnosno proizvode u svim prodajnim objektima na jednoj geografskoj lokaciji.
Mjesečna stopa inflacije (m/m-1) mjeri promjenu prosječnih cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prosječne cijene iz prethodnog mjeseca.
Godišnja stopa inflacije (m/m-12) mjeri promjenu prosječnih cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prosječne cijene u istom mjesecu prethodne godine.
Kumulativni indeks (stopa promjene) mjeri promjenu prosječnih cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prosječne cijene u decembru prethodne godine.
Bazni indeks (stopa promjene) mjeri promjenu prosječnih cijena u tekućem mjesecu u odnosu na prosjek bazne godine.
Prosječni godišnji indeks (stopa promjene) mjeri promjene prosječnih cijena od početka godine do tekućeg mjeseca u odnosu na isti period u prethodnoj godini (Npr. Jan-Maj 17/Jan-Maj 16).
Ponderi koji se koriste za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena predstavljaju relativno učešće odabranih dobara i usluga u ukupnoj potrošnji domaćinstava na domaćoj teritoriji. Tačnije, oni predstavljaju "važnost" određene grupe proizvoda u ukupnoj potrošnji domaćinstava u određenom referentnom periodu. |
| 3.5. Statistička jedinica: |
Svaki objavljeni indeks ili stopa promjene odnosi se na izdatke za finalnu monetarnu potrošnju sektora domaćinstva odgovarajućeg geografskog entiteta. Izvještajne jedinice obuhvataju sve vrste prodajnih objekata (prodavnice svih tipova i veličina, zelene pijace, zanatske radionice, preduzeća koja pružaju javne usluge, ugostiteljski, sportski i kulturno-obrazovni objekti i slično) u kojima se ostvaruje najveći promet. Jedinica posmatranja su maloprodajne cijene proizvoda i usluga finalne potrošnje, koje imaju značajan udio u ukupnoj potrošnji prosječnog potrošača. Ti proizvodi i usluge čine tzv. "korpu" dobara i usluga, kojom su obuhvaćeni uglavnom poizvodi i usluge, čiji udio u ukupnoj potrošnji stanovništva prelazi 0,1%. |
| 3.6. Statistička populacija: |
Obuhvaćena je potrošnja svih privatnih domaćinstava stalno nastanjenih na ekonomskoj teritoriji zemlje. Nije obuhvaćena potrošnja kolektivnih domaćinstava, kao ni potrošnja nerezidenata. |
| 3.7. Referentna oblast: |
Teritorija Crne Gore. |
| 3.8. Vremenska pokrivenost: |
Podaci o indeksu potrošačkih cijena su dostupni od 2009. godine. |
| 3.9. Osnovni (bazni) period: |
Bazni period indeksa je 2015. godina. |
| 6. Institucionalno ovlašćenje Vrh |
6.1. Pravni akti i drugi
dogovori: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike (Sl.list Crne Gore br. 18/12 i 47/19) definisane su odredbe za prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka.
Zakon pruža Upravi za statistiku pravno ovlašćenje da prikuplja i pristupa podacima potrebnim za sprovođenje Programa i Godišnjeg plana.
Zakon daje prioritet upotrebi administrativnih podataka, kao i pravo pristupa individualnim podacima koji su rezultat istraživanja ostalih proizvođača zvanične statistike.
Kao dopuna zakonskim odredbama, Uprava za statistiku je potpisala više memoranduma o saradnji sa imaocima administratvnih podataka. |
| 6.2. Dijeljenje podataka: |
Potpisani Sporazumi o saradnji sa proizvodacima zvanicne statistike:
1. Ministarstvom finansija
2. Centralnom bankom Crne Gore
3. Trilateralni sporazum (MONSTAT, Min.fnansija i CBCG)
Medunarodne institucije:
1. EUROSTAT
2. UN organizacije
3. MMF
4. Svjetska banka |
| 7. Povjerljivost statističkih podataka Vrh |
| 7.1. Povjerljivost - politika: |
članovi 53-60 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) daju okvir za zaštitu, korišćenje i prenos povjerljivih podataka. Uprava za statitistiku je izradila dva sveobuhvatna Pravilnika koji pokrivaju procedure za zaštitu ličnih podatka, kao i vođenje pojedinačnih evidencija. U cilju realizacije zakonskog okvira o funkcionisanju bezbjednosnog sistema i statističke povjerljivosti usvojen je Pravilnik o čuvanju statističkih podatka kojim se uređuje način, vrijeme, tehnički uslovi i organizacija čuvanja statističkih podataka, radi sprečavanja njihovog uništavanja, otuđivanja i neovlašcenog korišćenja, kao i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podataka kojim se propisuje sadržaj i način vođenja evidencije o korisnicima individualnih statističkih podatka.
članom 59 pristup povjerljivim podacima zvanične statistike ograničen je na lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike i do stepena u kojem su ti podaci neophodni za proizvodnju zvanične statistike. Lica koja obavljaju poslove i zadatke kod proizvođača zvanične statistike dužna su da potpišu Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti.
Zakon o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike je u skladu sa Regulativom 223/2009 i Regulativom (EU) 2015/759 od 29. aprila 2015. godine koje regulišu i odredbe povjerljivosti.
Vlada Crne Gore je usvojila Izjavu o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku Crne Gore (Commitment of Confidence). |
7.2. Povjerljivost - tretman
podataka: |
Zaposleni u Upravi za statistiku Crne Gore potpisuju povjerljive izjave o poštovanju povjerljivosti podataka, i za svako namjerno kršenje povjerljivosti statističkih podataka predviđene su znatne zakonske mjere.
Clanom 54 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Crne Gore ("Sl.list RCG", br.18/12) je regulisano da se podaci prikupljeni, obrađeni i sačuvani za potrebe zvanične statistike smatraju povjerljivim, ako je na osnovu tih podataka moguće neposredno ili posredno identifikovati izvještajne jedinice, cime se otkrivaju pojedinačni podaci.
Izvestajna jedinica se neposredno identifikuje imenom, nazivom ili adresom, odnosno preko dodijeljenog identifikacionog broja.
Posredna identifikacija je utvrđivanje identiteta izvjestajne jedinice dedukcijom, uzimajuci u obzir sve mjere da bi se identifikovala izvjestajna jedinica. Podaci za cije koriscenje su izvjestajne jedinice dale izricit pristanak ne smatraju se povjerljivim. |
| 8. Pravila diseminacije Vrh |
8.1. Kalendar objavljivanja
podataka: |
Zakonom o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) se propisuje da proizvodaci zvanicne statistike pripremaju, ažuriraju i objavljuju Kalendar objavljivanja statistickih podataka. Objavljuje se na internet stranici Uprave za statistiku najkasnije do 20. decembra za narednu godinu, za sve proizvodace zvanicne statistike koji ukljucuje datume objavljivanja statistickih podataka. Svaka promjena u datumu objavljivanja u Kalendaru objavljuje se unaprijed u skladu sa Procedurom o neplaniranim revizijama. |
8.2. Pristup kalendaru
(link ili referenca): |
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=545&pageid=12 |
| 8.3. Korisnički pristup: |
Opšti cilj proizvođača zvanične statistike jeste zadovoljenje potreba svojih korisnika i da na razumljiv nacin ucini dostupnim svim korisnicima statisticke podatke u isto vrijeme i pod istim uslovima. Uprava za statistiku je u obavezi da proizvodi i vrši diseminaciju zvanicne statistike na objektivan, transparentan i profesionalan nacin, tako da svi korisnici budu ravnopravno tretirani. |
| 10. Dostupnost i jasnoca Vrh |
| 10.1. Štampana izdanja: |
Podaci su dostupni u vidu mjesečnih saopštenja objavljenih na zvaničnom web sajtu:
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1453&pageid=26 |
| 10.2. Publikacije: |
Uprava za statistiku objavljuje sljedece redovne publikacije: Statisticki Godišnjak, Crna Gora u brojkama, Mjesecni statisticki pregled.
Pored navedenih redovnih, Uprava za statistiku objavljuje i vanredne publikacije. Neke od najznacanijih vanrednih publikacija su sljedece: žene i muškarci u Crnoj Gori, Najčešce korišćeni statistički podaci. Sve publikacije koje objavljuje Uprava za statistiku dostupne su na sljedećem linku: http://monstat.org/cg/publikacije.php |
| 10.3. Onlajn baza podataka: |
Na sajtu MONSTAT-a u dijelu Cijena nalaze se saopštenja o indeksu potrošačkih cijena od 1. januara 2009. godine, kada su indeks troškova života i indeks cijena na malo zamijenjeni indeksom potrošačkih cijena, koji predstavlja zvaničnu mjeru inflacije u Crnoj Gori. U dijelu Podaci, u vidu excel tabele (CPI, COLI, RPI), dostupni su podaci i o indeksu troškova života i indeksu cijena na malo za period od 2001-2008. godine.
http://www.monstat.org/cg/page.php?id=26&pageid=26 |
| 10.4. Pristup mikro-podacima: |
Zakonom o zvanicnoj statistici i sistemu zvanicne statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12) regulisana su pravila pod kojim spoljni korisnici mogu dobiti pristup individualnim podacima za potrebe istraživanja. Clanom 58 definisane su vrste naucnih i istraživackih organizacija koje mogu dobiti takve podatke. Davanje individualnih podatka bez identifikatora moguce je iskljucivo na pisani zahtjev naucno-istraživackih ustanova, u svrhu obavljanja naucnoistraživacke djelatnosti, kao i medunarodnih statistickih organizacija i proizvodaca statistike iz drugih država. Istraživacki subjekt potpisuje Ugovor sa Upravom za statistiku, kao i Izjavu o poštovanju principa povjerljivosti. Proizvodaci zvanicne statistike vode posebnu evidenciju o korisnicima i o svrsi za koju su statisticki podaci dati na korišcenje. |
| 10.5. Drugo: |
United Nations MBS Database |
10.6. Dokumentacija o
metodologiji: |
Metodologija statističkog istraživanja, kao i upustvo za snimanje cijena su dostupni na sajtu MONSTAT-a, na sljedećem linku: http://www.monstat.org/cg/page.php?id=261&pageid=26 |
10.7. Dokumentacija o
kvalitetu: |
Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike ("Sl.list Crne Gore" br. 18/12 i 47/19) definisana je posvećenost kvalitetu, kojom se obezbjeđuje da proizvođači zvanične statistike u Crnoj Gori rade i sarađuju u skladu sa međunarodnim principima kvaliteta statističkog sistema.
U skladu sa Deklaracijom kvaliteta ESS, članom 338 Ugovora o funkcionisanju EU, Regulativom 759/2015 i 223/2009 i Kodeksom prakse Evropske statistike usvojena su sljedeća dokumenta:
1. Strategija kvaliteta Uprave za statistiku
2. Vodič za implementaciju Strategije kvaliteta u Upravi za statistiku;
3. Implementacioni plan |
| 11. Upravljanje kvalitetom statističkih podataka Vrh |
| 11.1. Obezbjeđivanje kvaliteta: |
Uprava za statistiku se opredijelila za implementaciju elemenata TQM (Total quality management) modela koji podstiče razvoj i unapređenje funkcionisanja:
- institucije,
- proizvodnje rezultata zvanicne statistike i
- pojedinca.
U srednjem roku Uprava za statistiku se opredijelila za implementaciju TQM modela kroz sljedece ciljeve:
1. Stroga posvecenost korisnicima i ostalim zainteresovanim stranama,
2. Kvalitetni statisticki procesi i proizvodi,
3. Profesionalna orijentacija zaposlenih,
4. Stalna unapredenja,
5. Smanjenje opterecenja izvještajnih jedinica.
Prikupljeni podaci o cijenama se provjeravaju i edituju u nekoliko koraka. Prvi korak je provjeravanje napomena koje su navedene od strane snimatelja (popusti, promjene modela, itd.). Zatim se provjeravaju nedostajuce cijene, duplikati i neocekivana cjenovna odstupanja. Na ovaj nacin se želi osigurati da takvi podaci nisu rezultat greške prilikom obrade, i isti se koriguju shodno potrebi. U ovom procesu takodje se provjeravaju procjene snimatelja po pitanju promjene cijene usljed promjene kvaliteta. Ne postoji automatsko odbijanje podataka, vec sve sumnjive cijene ponovno provjeravaju snimatelji cijena. Za detaljnije informacije o posebnim slucajevima, kada je to potrebno, kontaktiraju se snimatelji cijena ili prodajni objekti. Odsjek za statistiku cijena vrši unos centralno prikupljenih cijena, obracun i provjeru preliminarnih indeksa, uporedjujuci iste sa podacima iz prethodnih perioda. Nakon detaljne provjere i analize podataka, finalni podaci se pripremaju za publikovanje i dostavljaju pretpostavljenima na konačnu verifikaciju. |
| 11.2. Procjena kvaliteta: |
Procjenjuje se da je kvalitet CPI-a vrlo visok obzirom da su njegovi koncepti i metodologija razvijeni u skladu sa medjunarodnim standardima i korištenjem najbolje evropske prakse kada je u pitanju statistika potrošačkih cijena. Smatra se da su indeksi potrosackih cijena dovoljno precizni za sve prakticne svrhe za koje se koriste.
U toku je dalji rad na poboljšanju kvaliteta i uporedivosti samog indeksa. |
| 12. Značaj statističkih podataka Vrh |
| 12.1. Potrebe korisnika: |
Međunarodni korisnici:
- Eurostat
- Svjetska banka
- UN organizacije
- Međunarodni monetarni fond
Nacionalni korisnici:
- Ministarstva i drugi organi javne uprave
- Lokalne samouprave i drugi organi lokalne uprave
- Centralna banka
- nevladine organizacije
- studenti
- istraživači
- mediji |
| 12.2. Zadovoljstvo korisnika: |
Uprava za statistiku je usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom, Vodič za implementaciju Strategije upravljanja kvalitetom, kao i Implementacioni plan za sprovođenje politike kvaliteta.
U cilju mjerenja stepena do kojeg ispunjava svoje obaveze prema korisnicima i u sklopu nove politike kvaliteta, Uprava za statistiku je sprovela istraživanje o zadovoljstvu korisnika.
Rezultati istraživanja dostupni su na web stranici Uprave za statistiku, link: http://monstat.org/userfiles/file/KVALITET/2020/2_%20Izvjestaj%20o%20zadovoljstvu%20korisnika.pdf |
| 12.3. Potpunost podataka: |
Svi nacionalni zahtjevi su ispunjeni. |
| 13. Tačnost i pouzdanost statističkih podataka Vrh |
| 13.1. Opšta procjena: |
Tačnost CPI podataka generalno se smatra visokom. Tačnost izvornih podataka prati se procjenom metodološke ispravnosti cijena i izvora pondera kao i pridržavanjem metodoloških preporuka. Postoje razni izvori podataka kako za pondere (Nacionalni racuni, Anketa o potrošnji domacinstava) tako i za cijene (posjeta maloprodajnim objektima i pružaocima usluga i centralno prikupljanje cijena putem pošte, telefona, e-pošte i interneta). Vrsta ankete i metode prikupljanja cijena osiguravaju dovoljnu pokrivenost i pravovremenost. Cijene se prikupljaju u prodajnim mjestima, supermarketima, prodavnicama, zanatskim radnjama, i sl., u 5 gradova koji predstavljaju najznacajnije trgovinske centre: Podgorica, Nikšic, Bijelo Polje, Budva i Bar.
One odražavaju cjenovnu situaciju u cijeloj zemlji. Izvori za pondere se zasnivaju na podacima iz Ankete o potrosnji domacinstava. Prodajni objekti iz kojih se cijene prikupljaju odabrani su da reprezentuju postojecu trgovacku i usluznu mrezu, i obicno se zasnivaju na sljedecim kriterijumima: promet, reprezentativnost i obuhvat raspoloživih roba i usluga ukljucenih u korpi CPI-a. Obuhvacena je potrošnja privatnih domacinstava stalno nastanjenih na ekonomskoj teritoriji zemlje. Nije obuhvacena potrošnja kolektivnih domacinstava, kao ni potrošnja nerezidenata (nacionalni koncept). |
| 13.2. Greška uzorka: |
Istraživanje nije zasnovano na slučajnom uzorku tako da ne možemo koristiti standardne pristupe za procjenu uzoračke greške. Metodologija za izračunavanje tačnosti indeksa potrošačkih cijena još uvijek nije dovoljno razvijena zbog složenosti uzorka. |
| 13.3. Ne-uzorkovana greška: |
Uzorak određen za prikupljanje potrošačkih cijena nije slučajan nego je izabran sa svrhom zadovoljavanja specifičnih ciljeva. Usvojen je osnovni princip izbora uzorka sa ciljem osiguravanja reprezentativnosti ponašanja potrošača u smislu obuhvata najčešće kupovanih proizvoda, najčešće posjecenih prodajnih mjesta i najprodavanijih proizvoda. |
| 14. Pravovremenost i tačnost objavljivanja podataka Vrh |
| 14.1. Pravovremenost: |
Podaci se objavljuju na datum koji je definisan Kalendarom objavljivanja statističkih podataka u formi redovnog mjesečnog saopštenja. |
| 14.2. Tačnost: |
CPI podaci su objavljeni u skladu sa Kalendarom objavljivanja statističkih podataka za 2022. godinu. |
| 15. Koherentnost i uporedivost statističkih podataka Vrh |
| 15.1. Geografska uporedivost: |
Uprkos razlikama između metodologija zemalja, CPI je takođe međunarodno priznata mjera inflacije, ali se uglavnom koristi za nacionalne potrebe.
U slučaju crnogorskog CPI-a, u velikoj mjeri su implementirani najvažniji zahtjevi regulativa Evropske komisije koji važe u slučaju HICP-a. |
| 15.2. Vremenska uporedivost: |
Od 2001. do 2008. godine dostupni su podaci o Indeksu cijena na malo (RPI) i Indeksu troškova života (COLI). Od januara 2009. godine, ova dva indeksa (RPI, COLI) se više ne obračunavaju i isti su zamijenjeni Indeksom potrošačkih cijena (CPI), koji predstavlja zvaničnu mjeru inflacije u Crnoj Gori. CPI podaci su dostupni od januara 2009. godine na sajtu MONSTAT-a, u dijelu Podaci i uporedivi su tokom vremena. |
| 15.3. Domen usklađenosti: |
Razlike između nacionalnog CPI-a i HICP-a se ogledaju u sljedećem: različit je obuhvat stanovništva (CPI obuhvata izdatke za potrošnju rezidenata i privatnih domaćinstava na ekonomskoj teritoriji zemlje, dok HICP obuhvata izdatke za potrošnju rezidenata i nerezidenata kao i kolektivnih domaćinstava na ekonomskoj teritorije zemlje), i različiti su izvori podataka za obračun pondera (CPI koristi kao glavni izvor podataka Anketu o potrošnji domaćinstava, dok HICP koristi podatke iz nacionalnih računa). |
| 15.4. Interna usklađenost: |
CPI podaci su interno koherentni. Viši nivoi agregiranja dobijaju se na osnovu elementarnih indeksa prema dobro definisanim procedurama. |
| 17. Revizija statističkih podataka Vrh |
| 17.1. Politika revizije: |
Uprava za statistiku je usvojila politiku revizije i ista je dostupna na web sajtu: http://www.monstat.org/cg/page.php?id=1493&pageid=1493 |
| 17.2. Praksa revizije: |
Objavljeni podaci se smatraju konačnim osim u slučaju metodoloških promjena i uvođenja novih klasifikacija, usljed čega podliježu reviziji. |
| 18. Obrada statističkih podataka Vrh |
| 18.1. Izvor podataka: |
Izbor pondera:
Ponderi su struktura potrošnje domaćinstava dobijena na osnovu podataka iz APD-a.
Izbor prodavnica:
Kriterijumi za izbor broja i tipa prodavnica u jednom gradu su:
- Vrsta proizvoda ili usluge za koje se prikupljaju cijene
- Broj stanovnika
- Promet koji se ostvaruje
- Ujednacenost cijena istog proizvoda u razlicitim prodavnicama
- Kontinuirana snadbjevenost prodavnice robom
- Navike potrosaca
- Lokacija
Broj stanovnika i vrsta proizvoda su osnovni kriterijum za izbor broja prodavnica po gradovima. Zbog stalnog prisustva na terenu i suocavanja sa realnim stanjem, snimatelji su ti koji ce u saradnji sa Odsjekom za statistiku cijena, donijeti konacnu odluku o izboru snimateljskih mjesta.
Izbor prodavnica za snimanje azurira se svake godine.
Izbor proizvoda:
Lista proizvoda za koju se prikupljaju cijene jedinstvena je za cijelu Crnu Goru. Konacnu listu za snimanje cijena utvrdjuje Zavod za statistiku odnosno Odsjek za statistiku cijena, poslije konsultacije sa snimateljima a najkasnije do kraja novembra.
Snimatelj cijena bira proizvod koji odgovara opisu proizvoda iz liste proizvoda. Ukoliko u prodavnici postoji više razlicitih proizvoda koji odgovaraju opisu, bira se onaj koji se najviše prodaje u dužem vremenskom periodu. Zbog toga je veoma važno da se kod izbora proizvoda konsultuje prodavac.
Kada se izabere proizvod za koji ce se prikupljati cijena, on se ne mijenja u toku cijele godine. |
18.2. Učestalost (frekvencija)
prikupljanja podataka: |
Za potrebe obračuna indeksa potrošačkih cijena cijene se snimaju jedanput mjesečno u periodu od 3. do 25. u mjesecu, izuzev cijena goriva koje se snimaju na dnevnoj bazi. |
| 18.3. Prikupljanje podataka: |
Cijene se prikupljaju mjesečno za odabrane proizvode i usluge, koje snimaju angazovani anketari u pet opstina: Podgorica, Niksic, Bijelo Polje, Bar i Budva.
Određeni broj cijena se prikuplja centralizovano u Odsjeku cijena. Metodi prikupljanja su razliciti i zavise od vrste proizvoda ili usluge (telefonski intervju, internet sajtovi ili posebni upitnici). |
18.6 Prilagođavanje
podataka: |
Kako CPI ima za cilj mjerenje "čistih" promjena u cijenama, ne bi trebao da podlijeze promjenama u kvalitetu proizvoda. Stoga cijene moraju biti prilagodjene promjenama u kvalitetu roba i usluga, kako bi se procijenilo koji dio ukupne promjene cijene je posledica promjene u kvalitetu proizvoda, a koji dio je stvarna promjena cijene.
Ako se novi proizvod znacajno razlikuje od starog proizvoda, cijela promjena cijene se pripisuje promjeni u kvalitetu proizvoda.
U našem CPI/ HICP-u koriste se tri glavne metode prilagodjavanja kvaliteta: direktno poređenje cijena, eksplicitne metode i implicitne metode. Eksplicitne metode koje se koriste su: option pricing, prilagođavanje usljed promjene veličine pakovanja i ekspertska procjena prilagođavanja kvaliteta. Glavna implicitna metoda je bridge overlap. |
